U 2022. godini protiv pravnih i fizičkih osoba pokrenuto je 3429 prekršajnih i desetak kaznenih postupaka vezano za neovlaštenu uporabu autorskih prava. Zanimljivo je da se ovaj broj u posljednjih pet godina prvi put spustio na manje od 4000 pokrenutih prekršajnih postupaka godišnje. Ali s obzirom na to da podaci za 2023. godinu još nisu dostupni, odvjetnik Andrej Matijević, tvrdi da je ipak prerano za donošenje bilo kakvih zaključaka o silaznim trendovima kršenja prava intelektualnog vlasništva u RH.
Inače, za kazneno djelo povrede autorskog prava maksimalna kazna je tri godine zatvora.
- Kad god se dotaknem autorskog prava, uvijek se sjetim jednog događaja iz studentskih dana u SAD-u, gdje sam dijelio stan s više cimera. Jedno jutro, dok sam bio na predavanju, kolega je iz hladnjaka uzeo moj sladoled i pojeo ga. Prema njegovu mišljenju, on nije bio kriv jer nije znao da je sladoled moj. Na to sam mu odgovorio da je svakako znao da sladoled nije njegov i da mi ne pada na pamet lijepiti papiriće sa svojim imenom po svojim stvarima. Isto tako je i s autorskim pravima - s osmijehom nam objašnjava Andrej.
AI i štrajk u Hollywoodu
Premda je krađa sladoleda za svakog slatkoljupca ozbiljan prekršaj, Andrej nam je ipak ovom prigodom govorio i o primjerima nekih većih kršenja autorskih prava koji su u posljednje vrijeme privukli pozornost široke javnosti.
- Proteklu godinu obilježilo je uvođenje umjetne inteligencije (AI) u svakodnevni život. Pitanja koja su se pritom postavila pred sudovima su, prije svega, 'Je li djelo koje je rezultat rada AI-ja moguće zaštititi autorskim pravom ili je ova zaštita rezervirana isključivo za djela koja su rezultat ljudskog rada?', kao i pitanje 'Na koji je način moguće razlikovati djela koja su proizvod čovjeka od onih koja su proizvod AI-ja?' - istaknuo je naš stručni sugovornik.
Na prvo je pitanje Savezni sud u SAD-u presudio da se djelo koje je generirala AI ne može zaštititi autorskim pravom. Drugim riječima, samo se djelo koje je rezultat ljudskog djelovanja i kreativnosti može zaštititi autorskim pravom. Na drugo pitanje odgovor ćemo doznati ove godine, u Regulativi EU pod nazivom "Akt o umjetnoj inteligenciji" ili "AI Act", i to će biti prvi pokušaj cjelovitog zakonodavnog okvira za umjetnu inteligenciju na svijetu.
- Osim ova dva pitanja, postavlja se pitanje zaštite informacija koje AI prikuplja i obrađuje. Krajem prošle godine u SAD-u The New York Times i mnogi pojedinačni autori tužili su OpenAI i Microsoft. Ove tužbe, koje će dijelom tek i uslijediti, očekivano će rezultirati u milijardama dolara odštete tužiteljima. Izostanak prethodnog dogovora o korištenju autorskih djela za strojno učenje sustava umjetne inteligencije između tužitelja i AI korporacija vjerojatno će nešto usporiti razvoj i korištenje generativne umjetne inteligencije, što s obzirom na nedostatak nacionalnih i međunarodnih zakonodavnih okvira u ovom području i nije nužno loša vijest - smatra Andrej.
Zanimljiva pitanja vezana za autorska prava postavila su se i tijekom štrajka filmskih radnika u Hollywoodu prošlog ljeta.
- Štrajk je bio potaknut uvođenjem umjetne inteligencije u ovu industriju i željom za postizanjem dogovora o pitanju zaštite i korištenja autorskih prava, posebno prava korištenja osobnih likova glumaca te prenošenja ovih prava s glumaca na filmske studije (što su filmski studiji zahtijevali). Prenošenje ovih prava na studije glumci i ostali nositelji autorskih prava vide kao enormni rizik te je ovo pitanje postalo tema mnogobrojnih rasprava i vjerojatno mnoštva sudskih postupaka - objasnio je.
Više ovakvog sadržaja pročitajte u rubrici EUsmart.
Mladi kao kreatori, a ne samo konzumenti
Tema autorskih prava važna je i u Hrvatskoj jer, kako Andrej ističe, u posljednjih se desetak godina na domaćem tržištu afirmirao značajan broj profesionalaca koji sudjeluju u stvaranju i trgovanju autorskim djelima u raznim područjima, uključujući glazbu, videoigre, filmove, dizajn i tako dalje. Hrvatska je također prepoznata kao jedna od svjetskih perjanica "party turizma", što je otvorilo prostor za rast glazbene festivalske industrije i mnogih popratnih kreativnih sadržaja.
- Ovi trendovi kao posljedicu imaju zapošljavanje većeg broja ljudi izravno u industrijama koje počivaju na autorskim pravima. Samim time podiže se i svijest o potrebi i prednostima zaštite te upravljanja intelektualnim vlasništvom. Međutim, čini mi se da kao društvo još nismo dovoljno upoznati s mogućnostima i prednostima zaštite prava intelektualnog vlasništva - govori naš sugovornik.
Kako zaštititi svoj rad?
Za kraj smo Matijevića pitali što bi savjetovao onima koji misle da je na internetu sve besplatno.
- Fizičke osobe trebaju biti svjesne da su same odgovorne ako dođe do kršenja autorskog prava te bi bilo dobro kad bi se unaprijed informirale o mogućnostima korištenja. Ako je nešto navedeno kao 'free', vjerojatno je dopušteno korištenje samo i isključivo za privatnu, nejavnu svrhu. U odnosu na ekonomske subjekte najsigurniji i najispravniji pogled na ovo pitanje je da ništa nije 'free'. Ako se autorsko djelo planira komercijalno iskorištavati onda to korištenje treba svakako regulirati s nositeljem tog prava i gotovo uvijek platiti - rekao je Andrej te dodao da na povredu autorskih prava ne upozorava državno tijelo nego to mora učiniti nositelj autorskog prava.
Sve dodatne informacije o ovoj temi potražite na web stranicama Informacijskog centra za intelektualno vlasništvo – INCENTIV, javnog informacijsko-uslužnog centra Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo.
Više ovakvog sadržaja pročitajte u rubrici EUsmart.