U današnjem svijetu u kojem su ideje nova valuta, intelektualno vlasništvo postalo je izuzetno važno. Međutim, povijest je više puta pokazala kako je put od ideje do njezine zaštite često popločan raznim kontroverzama, medijskim natpisima, a ponekad i sudskim sporovima. Zato smo istražili kojih je to pet najpoznatijih slučajeva kršenja intelektualnog vlasništva u raznim industrijama te što bi svaki poduzetnik iz navedenih primjera mogao naučiti i primijeniti u svom poslovanju.
1. Apple protiv Samsunga
Jedan od najistaknutijih slučajeva kršenja intelektualnog vlasništva u novijoj povijesti je između Applea i Samsunga. Pravna bitka između ova dva tehnološka diva započela je 2011. godine kada je Apple podigao tužbu protiv Samsunga, optužujući južnokorejsku tvrtku za kopiranje.
Appleova primarna tvrdnja bila je da Samsungovi pametni telefoni i tableti Galaxy kopiraju prepoznatljive elemente dizajna Appleovih iPhonea i iPada, poput pravokutnog oblika sa zaobljenim kutovima, okvira oko zaslona i rešetkastog rasporeda ikona aplikacija. Apple je tvrdio da je ova imitacija izazvala zbunjenost među potrošačima i umanjila vrijednost Appleovog brenda. Suđenje je krenulo 2012., a Apple je na kraju dobio 1,05 milijardi dolara odštete.
2. Čiji je crveni potplat?
Christian Louboutin protiv Yves Saint Laurenta (YSL) bio je slučaj povrede žiga koji je bio usredotočen na korištenje cipela s crvenim potplatima, a koje su bile prepoznatljivi element dizajna brenda luksuznih cipela Christiana Louboutina.
Godine 2011. Louboutin je tužio modnu kuću YSL zbog korištenja cipela s crvenim potplatom u vlastitim kolekcijama, navodeći da bi YSL-ova upotreba istog elementa dizajna mogla izazvati zabunu među potrošačima i oslabiti prepoznatljivost Louboutinove marke. Louboutin je isprva tražio zabranu da YSL kao modna kuća prodaje cipele s crvenim potplatom, međutim, sud je odbio Louboutinov zahtjev, presudivši da jedna boja ne može biti zaštitni znak u modnoj industriji.
Louboutin se žalio na odluku te je žalbeni sud dodijelio ograničenu zaštitu znaka crvenog potplata. Sud je, naime, zaključio da je Louboutin dobio „sekundarno značenje“ u modnoj industriji, što znači da je crveni potplat postao toliko blisko povezan s Louboutinovim brendom da su ga potrošači identificirali s tvrtkom. U konačnici, sud je odlučio da YSL ne može koristiti crveni potplat koji je „gotovo identične nijanse“ crvenom potplatu Louboutina.
Više ovakvog sadržaja pročitajte u rubrici EUsmart.
3. Majmun vs. fotograf
Idući primjer kršenja intelektualnog vlasništva nešto je drugačiji. Naime, osim što se makaki majmuni vole kupati i igrati u vodi, očigledno, vole i fotografirati. Slučaj se dogodio također 2011.godine kada je američki fotograf David Slater ostavio svoju kameru bez nadzora u indonezijskom rezervatu ni ne sluteći da će njegov propust pokrenuti dugotrajni pravni spor i to s makaki majmunom Narutom. Trenutak Slaterove nepažnje odlučio je iskoristiti majmun Naruto i snimiti selfi!
Te su slike kasnije postale poznate te su ih ljudi počeli kopirati i preuzimati. David Slater je tada odlučio podnijeti tužbu zbog kršenja autorskih prava. Godine 2015., PETA, najveća svjetska organizacija za prava životinja podnijela je protutužbu u ime Naruta protiv Davida Slatera i drugih ljudi koji koriste njegove fotografije te su također pokušali osigurati prava intelektualnog vlasništva pod imenom majmuna. Međutim, tada je zaključeno da Naruto kao životinja nije imao zakonski status tužiti Davida Slatera i druge ljude. Unatoč tome, Slater je pristao donirati 25% cjelokupne buduće zarade od korištenja zloglasnog selfija dobrotvornim udrugama koje štite staništa makakija.
4. Bratz ili Barbie?
Američki dizajner igračaka, Carter Bryant, bio je dugogodišnji zaposlenik multinacionalne kompanije Mattel, koja, među ostalim, proizvodi i Barbie lutkice. U vrijeme dok je još bio zaposlenik Mattela, došao je na ideju za modne lutkice Bratz, koju je kasnije prodao jednom od Mattelovih najvećih konkurenata – MGA Entertainmentu.
Nova franšiza lutaka Bratz debitirala je 2001. i ubrzo je postala najveći konkurent omiljenim Barbie igračkama. Mattel je 2008. godine tužio Bryanta i MGA, tvrdeći da je Bryantova ideja ukradeno intelektualno vlasništvo. MGA je podnio protutužbu, što je rezultiralo sporom između dva proizvođača lutaka. Parnica je zaključena 2013. godine presudom u korist MGA-a i dodijeljenom odštetom od 170 milijuna dolara, no Mattel je uložio žalbu za poništenje presude, zbog čega su obje strane, na kraju, otišle praznih ruku.
5. Queen i David Bowie protiv Vanilla Icea
Riječ je o slučaju američkog repera Vanilla Icea protiv rock sastava Queen i Davida Bowieja, a u pitanju su pjesme “Ice Ice Baby” i “Under Pressure”. Poslušate li te dvije pjesme, očigledno je da postoje nevjerojatne sličnosti među njima. Premda “Under Pressure”, sadrži jedinstvenu bas liniju i gitarski rif koji je među obožavateljima glazbe postao široko popularan, 1990. godine reper Vanilla Ice upotrijebio je taj isti kultni rif za svoj hit "Ice Ice Baby" i to bez dobivanja zakonske dozvole. Queen i Bowie podnijeli su tužbu protiv Vanilla Icea zbog neovlaštenog korištenja njihove glazbe.
U ovom slučaju, presuđeno je da je Vanilla Ice svjesno koristio poznati glazbeni element bez pristanka i na kraju se suočio s posljedicama. Spor je riješen izvan suda, a Vanilla Ice platio je neobjavljen iznos. Reper je kasnije tvrdio da je kupnja autorskih prava za pjesmu jeftinija od sudske bitke, pa je to i učinio.
Zaštitite svoje intelektualno vlasništvo
Zaključno, slučajevi kršenja prava intelektualnog vlasništva uobičajena su pojava u raznim industrijama. Poznati slučajevi poput spora Applea protiv Samsunga, Christiana Louboutina protiv Yves Saint Laurenta postavili su važan presedan i utjecali na način na koji tvrtke pristupaju zaštiti intelektualnog vlasništva. Ovi slučajevi također mogu poslužiti kao podsjetnici da je intelektualno vlasništvo vrijedna imovina i zahtjeva posebnu zaštitu kako bi se osigurao nastavak inovacija i kreativnosti.
Da biste u potpunosti iskoristili svoj brend i uspješno ga održali na tržištu, kao mali poduzetnik ili kao tvrtka trebali bi paziti na krivotvoritelje i pratiti je li netko drugi uključen u kršenje autorskih prava i ubire li koristi od vašeg brenda.
Sve dodatne informacije o zaštiti intelektualnog vlasništva potražite na web stranicama Informacijskog centra za intelektualno vlasništvo – INCENTIV, javnog informacijsko-uslužnog centra Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo.