Četiri su glavna rizika s kojima se tvrtke susreću: strateški, regulatorni, operativni i reputacijski. Kad tvrtka ima temeljit i pažljivo kreiran plan upravljanja ovim rizicima, veća je vjerojatnost da će uspješno prebroditi turbulentna razdoblja te opstati i stvoriti putanju tržišnog rasta otpornog na eksterne šokove. Upravljanje vođeno podatcima (engl. data driven management) predstavlja pristup upravljanju koji se temelji na analizi i korištenju podataka za donošenje poslovnih odluka. Oni također omogućuju i detaljnu kvantitativnu analizu koja procjenjuje vjerojatnost i potencijalni utjecaj rizika na promatrani ishod, kao i kvalitativnu analizu koja razmatra šire implikacije rizika na poslovanje. Pravovremen pristup obimnom skupu poslovnih podataka objedinjenih na jednom mjestu stoga za svakog uspješnog managera predstavlja početnu točku identifikacije i ublažavanja svih vrsta rizika s kojima se tvrtka može susresti.
Strateški rizik predstavlja prijetnju koja proizlazi iz nemogućnosti organizacije da postigne svoje strateške ciljeve uslijed internih i eksternih događaja, što može ozbiljno ugroziti dugoročne ciljeve tvrtke. Izvorište ove vrste rizika je usvajanje ili neusvajanje ispravne strategije za organizaciju u početku ili, nakon usvajanja, neprilagođavanje odabrane strategije kao odgovor na konkurenciju ili općenito promjenu tržišnih uvjeta.
Do toga može doći, primjerice, kada tvrtka uvodi novu proizvodnu liniju ili odluči ući na novo tržište, neuspješno pripoji tvrtku koju je akvizirala ili dođe do generalne promjene preferencija potrošača u industriji koja može biti posljedica tehnoloških promjena ili smjene generacija.
Na koji način tvrtke mogu uspješno upravljati strateškim rizicima?
Korištenjem obilja podataka manageri mogu procijeniti vjerojatnosti svih strateških rizika s kojima bi se kompanija mogla suočiti te izabrati najbolju strategiju za svaki ishod putem scenarijskog planiranja. Ovaj pristup im omogućuje istraživanje različitih faktora koji mogu utjecati na poslovanje i razvijanje strategije za sve moguće buduće ishode.
Scenarijsko planiranje uključuje identifikaciju ključnih neizvjesnosti i faktora koji bi mogli utjecati na poslovanje, razvoj različitih scenarija koji predstavljaju moguće buduće ishode, analizu utjecaja svakog scenarija na poslovanje organizacije te u konačnici razvoj strategija za svaki scenarij kako bi se organizacija pripremila za različite ishode.
Organizacije time postaju fleksibilne i agilne, što povećava njihovu otpornost i sposobnost za dugoročni uspjeh u dinamičnom poslovnom okruženju. Integriranje scenarijskog planiranja, upogonjenog podatcima, u proces upravljanja strateškim rizicima ključni je korak k održivom rastu i konkurentskoj prednosti.
Značajni izvor rizika je i regulatorni rizik
Drugi značajan izvor rizika za tvrtku je regulatorni rizik koji proizlazi iz promjene zakona, propisa i standarda koje tvrtka mora poštovati, a čija promjena može voditi potencijalnim gubitcima za vašu organizaciju, sektor i tržište na kojem poslujete. U mnogim industrijama, regulatorni zahtjevi su složeni i često se mijenjaju. Financijski sektor, na primjer, podložan je strogim pravilima o kapitalnoj adekvatnosti, likvidnosti i zaštiti potrošača, dok farmaceutska industrija mora slijediti stroge smjernice za testiranje i distribuciju lijekova.
Kako bi se smanjio regulatorni rizik, važno je pratiti i analizirati promjene u zakonodavstvu te uspostaviti sustave za usklađivanje sa zakonima i propisima. Pouzdan i pravovremen izvor informacija o promjeni regulative ishodišna je točka za implementaciju sveobuhvatnog pristupa za upravljanje regulatornim rizikom koji pomaže organizacijama da ostanu usklađene s važećim propisima i minimiziraju negativne utjecaje na svoje poslovanje. Upravljanje regulatornim rizikom nije samo zaštita od kazni i pravnih posljedica, već i prilika za izgradnju povjerenja i reputacije kroz pokazivanje predanosti visokim standardima poslovanja.
Operativni rizik - neadekvatni interni procesi, ljudi, vanjski događaji
Izuzetna prijetnja poslovanju organizacije je i operativni rizik koji nastaje zbog neadekvatnih ili neuspješnih internih procesa, ljudi, sustava ili vanjskih događaja. U tom kontekstu pristup relevantnim i pravovremenim informacijama igra ključnu ulogu u identifikaciji, procjeni i upravljanju operativnim rizicima. Tvrtke tako mogu koristiti detaljne financijske izvještaje, informacije o računima, blokadama u realnom vremenu, kreditne rejtinge i limite te bonitetne izvještaje kako bi procijenile financijsku stabilnost svojih partnera, dobavljača i klijenata.
Informacije o financijskim problemima dobavljača u realnom vremenu tada mogu pomoći organizaciji u pronalasku alternativnih dobavljača i izbjegavanje prekida u lancu opskrbe. Tvrtke mogu i procjenjivati kreditnu sposobnost svojih klijenata, što im omogućuje donošenje informiranih odluka o kreditnim uvjetima i smanjenje rizika od neplaćanja. Primjerice, informacije o kreditnom rejtingu klijenta mogu pomoći organizaciji u odluci oko produljenja rokova plaćanja ili zahtijevanja avansnih plaćanja. Integriranjem ovih procesa u strateško planiranje tvrtke mogu identificirati dugoročne trendove te stvoriti prilike za smanjenje operativnih rizika, što uključuje planiranje resursa, procjenu isplativosti investicija i ekspanzije na nova tržišta.
Reputacijski rizik = ključan aspekt strategije
U eri digitalizacije iskustva iz poslovnih odnosa, upravljanje reputacijskim rizikom postalo je ključan aspekt strateškog managementa, s obzirom na to da loša reputacija može imati dugoročne negativne posljedice na poslovanje, uključujući pad prihoda i tržišne vrijednosti. Gubitak povjerenja zbog negativnog publiciteta, skandala ili lošeg korisničkog iskustva može odvraćati potencijalne nove klijente, partnere i investitore te otežati privlačenje i zadržavanje talenata.
Temeljitom provjerom financijskog poslovanja potencijalnih poslovnih partnera tvrtka može izbjeći suradnju s tvrtkama loše reputacije ili s onima koje imaju povijest upitnih poslovnih praksi. Javna objava financijskih izvještaja i drugih relevantnih informacija o poslovanju omogućuje organizacijama održavanje povjerenja među klijentima, investitorima i drugim zainteresiranim stranama.
Dosljedna primjena ovih principa omogućuje tvrtkama ne samo da prepoznaju i minimiziraju rizike, već i da ih pretvore u prilike za poboljšanje i inovacije. Na primjer, učinkovito upravljanje operativnim rizicima može dovesti do optimizacije poslovnih procesa i poboljšanja efikasnosti.
Slično tome, proaktivno upravljanje reputacijskim rizicima može rezultirati jačanjem odnosa s klijentima i poboljšanjem lojalnosti korisnika. U konačnici, upravljanje rizicima nije samo minimiziranje negativnih utjecaja, već i stvaranje robustnije i konkurentnije organizacije. Tvrtke, koje prepoznaju važnost upravljanja rizicima i aktivno rade na njegovom unapređenju, imat će više prilika ostvariti održiv rast u periodu povišene neizvjesnosti koji dolazi.
Vedrana Pribičević predavačica je na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta (ZŠEM). Tekst je dio plaćenog sadržaja nastalog u okviru partnerske suradnje Fine i 24sata na poduzetničkoj platformi Kvaka24.