Proteklih godinu dana ESG ozbiljno konkurira za najpopularniji pojam 2023. godine. Puno se o njemu govori, piše, raspravlja na konferencijama i drugim događanjima. Međutim, u komunikaciji s poduzetnicima, vidimo da se oni i dalje pitaju – je li to meni potrebno (tiče li me se uopće) i čemu se diže tolika prašina?

Što stoji iza famozne kratice – ESG?

Definicija je više-manje poznata: tri su grupe kriterija po kojima se analizira poslovanje poduzeća: eng. Environmental, Social, and Governance. Znači, govorimo o tome kako tvrtka utječe na okoliš, društvo (zaposlenike i lokalnu zajednicu) i na koji način upravlja.

I ranije smo donekle govorili o poduzećima u tom kontekstu – koristeći pojam DOP – društveno odgovornog poslovanja kojim se uglavnom bavio marketing poduzeća. U vremenima promjene paradigme tržišta rada, gdje poslodavci ne nalaze lako željene zaposlenike i ulažu sve više u brending tvrtke kako bi privukli mlade, pametne, a istovremeno iskusne stručnjake, sve više se traži od poduzeća da razviju korporativnu kulturu koja stvara zadovoljstvo postojećih zaposlenika.

Također, mnoge tvrtke vode brigu o pozitivnom utjecaju na lokalnu zajednicu u kojima djeluju i na taj način povezuju se sa svojim kupcima i vode računa o važnosti direktnog utjecaja tvrtke na okoliš.

Brojni osviješteni poduzetnici već provode prakse koje su u skladu s ESG standardima, čak i ako to ne znaju. Na primjer, tvrtka koja koristi obnovljive izvore energije, smanjuje svoj otpad i potiče zaposlenike na održivi životni stil već je na dobrom putu da bude ESG- kompatibilna.

Foto: Shutterstock

Što je onda novo, i stvarno – čemu se diže tolika prašina?

ESG rizike ne gleda samo iz konteksta utjecaja na tvrtku već utjecaja rizika na sve njene dionike – kupce, partnere, dobavljače, lokalnu zajednicu i društvo u cjelini. Ono o čemu se do sada nije toliko govorilo (ako izuzmemo malobrojne velike korporacije), je (korporativno) upravljanje – „governance“. Za mala poduzeća izdvojila bih dva aspekta upravljanja: transparentnost i upravljanje rizicima.

• Ubrzanjem digitalizacije poslovanja svi smo postali ranjiviji: - u slučaju „pada“ interneta (slučajnog ili namjerno izazvanog) npr. mali kafić ili frizerski salon ne može fiskalizirati račune i izlaže se mogućim kaznama ili zaustavljanju poslovanja. Također, upravljanje podacima o postojećim i potencijalnim kupcima ili partnerima, nosi rizik mogućeg kršenja regulative o zaštiti podataka (GDPR).
• Zbog rizika se u prvi plan stavlja transparentnost s kojom se treba pažljivo upravljati: tvrtka mora odrediti svoje standarde i principe poslovanja (ne tek deklarativno pod krilaticama vizije&misije koje nakon donošenja nitko više ne gleda). Kada ih prepozna i odredi, oni se moraju pratiti kroz sve poslovne procese i o njima je potrebno jasno izvještavati širu javnost.

Zašto bi nekoga zanimalo kako ja osiguravam npr. „cyber-sigurnost“ svoje tvrtke? Ovo je sasvim razumno pitanje ako gledamo da posljedice (financijske kazne ili gubitke) snosi sama tvrtka. Međutim ipak se ne radi o šteti samo za tu tvrtku već potencijalnom riziku za sve one s kojima tvrtka surađuje – cijeli lanac vrijednosti. Kupci, dobavljači i partneri, svi mogu snositi reputacijske ili čak materijalne posljedice ako su povezani.

Sve kreće od velikih tvrtki koje su obveznici praćenja, upravljanja i na kraju standardiziranog izvještavanja za ESG čimbenike i koje već provode analize svojih partnera, kupaca i dobavljača. Ako vaša tvrtka ne može dokazati kupcu da dijeli određene vrijednosti i principe u poslovanju tj. da ne predstavljate rizik, možda sutra više neće s vama surađivati.

Drugi važan razlog, zašto je potrebno uskladiti poslovanje i buduće investicije ESG čimbenicima je jeftiniji kapital. Naime, banke su među prvima postale obveznici izvještavanja o tome koliki udio zelenih i održivih investicija imaju u portfelju. Zbog toga će Vas, ako zatražite investicijski kredit, tražiti da dokažete je li ulaganje održivo. Također, ulaganje u zelene i čiste tehnologije, moći će ostvariti bitno niže kamate. Obzirom da cijena kapitala svakim danom sve više raste, poticaj nije zanemariv.

Foto: Shutterstock

Uvođenje ESG-a zahtjeva ulaganja, ali za malu tvrtku to nužno ne mora biti skupo. Tvrtke mogu početi s malim koracima, kao što su smanjenje potrošnje energije i otpada, ili poboljšanje svojih upravljačkih praksi.

Postoji niz ISO standarda kompatibilnih s ESG principima, tj. uvođenjem kojih dokazujete usklađenost vašeg poslovanja. Ovo su neki od njih:

• ISO 14001:2015 je međunarodni standard za sustave upravljanja okolišem (EMS). Pomaže organizacijama da identificiraju, kontroliraju i smanje svoj utjecaj na okoliš.
• ISO 45001:2018 je međunarodni standard za sustave upravljanja zdravljem i sigurnošću na radu (OHSMS). Pomaže organizacijama da identificiraju, kontroliraju i smanje rizike za zdravlje i sigurnost na radu.
• ISO 31000:2018 je standard za upravljanje rizicima. Pruža smjernice kako identificirati, procijeniti i upravljati rizicima.
• ISO 50001:2018 je međunarodni standard za sustave upravljanja energijom (EnMS). Pomaže organizacijama da identificiraju, kontroliraju i smanje svoju potrošnju energije.

Za kraj, evo nekoliko primjera kako i mala i srednja poduzeća mogu održivije poslovati bez velikih troškova:

• Smanjite potrošnju energije: Isključite svjetla i uređaje kada ih ne koristite, zamijenite stare uređaje energetski učinkovitijim, koristite LED rasvjetu.
• Smanjite otpad: Reciklirajte, kompostirajte, smanjite količinu otpada koju stvarate.
• Upotrijebite obnovljive izvore energije: razmotrite ugradnju solarnih ploča ili vjetroturbina na licu mjesta, ili kupnju zelene energije od dobavljača.
• Uložite u svoje zaposlenike: ponudite obuku o održivosti, poboljšajte radnu okolinu, pružite mogućnosti za volonterstvo i društveno odgovorno poslovanje.
• U kontekstu razvoja zaposlenih, korisno je istražiti besplatna višemjesečna usavršavanja koja zaposleni mogu iskoristiti kroz Vaučere za obrazovanje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Iako ESG zvuči izazovno, čini se da nije teško niti nemoguće!

Informirajte se (ako već niste) o ESG-u, zatim promislite o utjecaju tvrtke, proizvoda ili usluge u kontekstu ESG čimbenika, uvedite pozitivne (tj. promijenite štetne) korake i o njima transparentno komunicirajte. Informacija i edukacija ima napretek, potrebno je samo odabrati gdje kako i kada do njih doći. Hrvatska udruga poslodavaca u Zagrebu provodi ciklus edukacija o različitim aspektima ESG-a. Za male poduzetnike ćemo u narednim mjesecima održati prilagođene, besplatne ESG radionice u Varaždinu, Zagrebu, Rijeci i Splitu.

Petra Sentić direktorica je HUP - Udruge energetike i Udruge profesionalaca za fondove EU. Tekst je dio plaćenog sadržaja nastalog u okviru partnerske suradnje HUP-a i 24sata na poduzetničkoj platformi Kvaka24.