Tradicijske i umjetničke djelatnosti najbolji su pokazatelji dugovječnosti nekog naroda. Danas, kad cijeli svijet imamo na dlanu, odnosno na internetu, a umjetna inteligencija u taj svijet unosi goleme promjene, važno je zaštititi intelektualno vlasništvo, tu izuzetno vrijednu imovinu. A upravo smo se tim temama bavili na drugoj radionici "Zaštitite intelektualno vlasništvo".
U prostorima Obrtničke komore u Zagrebu stručnjaci za zaštitu prava intelektualnog vlasništva, ali i oni iz svijeta biznisa, sudionicima su na primjerima iz prakse objasnili kako prepoznati i zaštititi intelektualno vlasništvo za neprehrambene proizvode, a upozorili su okupljene i na specifičnosti zaštite intelektualnog vlasništva za prehrambene proizvode.
Zaštita povećava konkurentnost
U uvodnom dijelu radionice Marija Petrović, stručnjakinja za intelektualno vlasništvo iz Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo, upoznala je sudionike s osnovnim pojmovima intelektualnog vlasništva, ali i upozorila na razlike između oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti.
- Oznake zemljopisnog podrijetla upućuju na to da neki proizvod potječe iz određenog zemljopisnog područja. Dakle, to je naziv regije, mjesta ili čak i zemlje, a primjer je, recimo, baranjski kulen. Kod oznaka zemljopisnog podrijetla bitno je da se priprema, proizvodnja ili prerada odvija u tom području, ali kod oznaka izvornosti pravila su malo stroža i tu je važno da se i priprema, i proizvodnja, i prerada, odvijaju u istom području – objasnila je Petrović te dodala koje su sve prednosti zaštite takvih proizvoda.
- Kod zaštite takvih proizvoda imate isključiva prava, odnosno prava da samo vi smijete koristiti svoj žig i dizajn, a možete ga prodati, licencirati ili franšizirati. Primjer jedne takve franšize je McDonald's. No važno je istaknuti da zaštićeni žig povećava konkurentnost na tržištu. Također, zaštita žiga nije zakonska obaveza, ali ako to ne učinite, zapravo otvarate put svojoj konkurenciji. S druge strane, uz zaštitu proizvoda imate mnogo bolji pravni položaj – kaže stručnjakinja.
Složila se s tim i Ana Marušić Lisac, članica uprave te osnivačica poduzetničkog centra Biotechnicon, koja je u drugom dijelu predavanja upoznala sudionike radionice s najnovijim trendovima na tržištu.
- Naime, potrošači danas žele znati kako se nešto proizvodi, koje se tvari nalaze u proizvodu, postoje li u proizvodu nezdravi ili nesigurni sastojci, kako djelovanje lanca proizvodnje utječe na okoliš i zdravlje radnika te kakva je povezanost proizvoda s područjem proizvodnje – rekla je Marušić Lisac.
A u skladu s trendovima, dodala je ona, svakako je i to što su kvalitetni proizvodi jedno od najvećih bogatstava Europske unije za gospodarski i kulturni identitet. Pritom, kad je riječ o zaštićenim autohtonim proizvodima, i Hrvatska vrlo dobro stoji jer smo zaštitili čak 53 proizvoda.
- Oznake zemljopisnog podrijetla imaju važnu ulogu u održivosti i otpornosti gospodarstva. Pritom je važnost zaštite iz gospodarskog aspekta i u tome što proizvod dobiva višu cjenovnu kategoriju, i to do čak 30%, prepoznatljivost, veće mogućnosti izvoza, a u konačnici utječe i na razvoj turizma neke zemlje – kaže Marušić Lisac.
Više ovakvog sadržaja pročitajte u rubrici EUsmart.
'Pozivamo obrtnike da zaštite svoje proizvode'
U zaštiti prava intelektualnog vlasništva kod tradicijskih i umjetničkih djelatnosti veliku ulogu ima i Hrvatska obrtnička komora. Najveća uloga Komore je, ističe Antun Trojnar, predsjednik Obrtničke komore Zagreb, u tome da štiti prava svojih obrtnika.
- Trudimo se i pozivamo obrtnike da dođu u naše komorske urede kako bi zaštitili svoje proizvode jer im je to garancija kvalitete i tradicije. Nažalost, iz prakse možemo vidjeti da su obrtnici tu mogućnost vrlo malo koristili iz vrlo jednostavnog razloga, jer su obrtnici naučeni samo raditi, a ovo je ipak neki drugi dio posla, koji je i dugotrajan. Međutim, ta zaštita obrtnicima dugotrajno donosi dodatne benefite, garantira kvalitetu i izvornost. Moram istaknuti i da su obrtnici danas sve više inovativni te rade na razvijanju novih proizvoda. I zato ih još jedanput pozivam da nam se jave i da im pomognemo, da ih spojimo i uputimo na institucije u kojima mogu zaštititi svoje proizvode – istaknuo je Trojnar.
A jedna od obrtnica koje su prepoznale važnost zaštite intelektualnog vlasništva unutar svojeg poslovanja je osnivačica brenda Hippy Garden Đurđica Vorkapić.
- U mojem slučaju, žig brenda Hippy Garden zaštićen je prije 15 godina. Osim toga, zaštitili smo žig 'From Croatia with love', nekoliko industrijskih dizajna, a zaštitili smo i patent. Ja sam inovatorica i usuđujem se zaštititi svoje proizvode. Svakako za taj proces treba mnogo truda i poznavanje materije, ali i mnogo upornosti. Odvjetnici su u tom procesu izuzetno dobrodošli jer unaprijed znaju neke stvari te mogu savjetodavno olakšati cjelokupni proces. Iz svog iskustva smatram da bi zaštita brenda trebala biti osnovna higijena jednog poduzeća – rekla je Vorkapić.
Na radionici i panelu sudjelovala je i odvjetnica Ivana Jurin Puhalo iz Odvjetničkog društva Jurin & Vogrinc, koja je savjetovala nazočnima da bi u proces zaštite trebalo krenuti što prije.
- Kad poduzetnici i obrtnici razmišljaju o proizvodu, trebaju razmišljati i o tome kako će ga zaštititi. Državni zavod za intelektualno vlasništvo ima odličan ured, INCENTIV, koji pomaže i daje strankama savjete vezane za registraciju. Nije jednostavno odlučiti kako će se brend zvati i pod kojom ćete ga vrstom intelektualnog vlasništva zaštititi. Zato preporučujem uvijek neku pravnu pomoć da kasnije ne bi bilo problema – ističe Jurin Puhalo.
Voditeljica Službe za poslove registracije žigova, industrijskog dizajna i zemljopisnih oznaka Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo, Tea Majerski, na kraju je savjetovala na što posebno treba pripaziti.
- Svakako je važno da prilikom podnošenja prijave zaštite žiga i prije pokretanja postupka svatko provjeri postoji li nešto slično njegovom žigu koji želi zaštititi, ili čak isto – savjetovala je na kraju Majerski.
Više o tome kako prepoznati i zaštititi intelektualno vlasništvo pogledajte ovdje.