Mnogobrojni stručnjaci iz svijeta ekonomije, makroekonomije, ekonometrije, financiranja, IT-ja, sigurnosti i kibernetičke sigurnosti sudjelovali su na četvrtoj biznis konferenciji 24sata "Sigurnost poslovanja: Gospodarski, digitalni i ljudski faktor". Konferenciju su organizirala 24sata i Kvaka24, 7. lipnja u Hilton Garden Inn Hotelu u Zagrebu. Kako se hrvatsko gospodarstvo snalazi u situaciji rastuće nestabilnosti i velikih svjetskih kriza? Koji će makroekonomski pokazatelji obilježiti tekuću godinu? Na ova i mnoga druga pitanja odgovorili su sudionici na prvom panelu, "Sigurnost poslovanja u vremenu globalizacije, digitalizacije i velikih svjetskih kriza", kojim je moderirao Igor Alborghetti, glavni urednik tjednika Express.
Višnja Božinović, članica Uprave za poslovanje sa stanovništvom i SME-ovcima, Raiffeisenbank Hrvatska, osvrćući se na izazove poslovanja, rekla je kako je hrvatsko gospodarstvo pokazalo otpornost na krize.
- Iz godine Covid pandemije, na koju smo već i zaboravili, vučemo statistiku nadalje i kreiramo pretpostavke za neko buduće vrijeme. Rekla bih da smo u toj godini pokazali, naši klijenti su pokazali, otpornost na krizu i rekla bih da su prošli kroz nju prilično dobro. U 2022., unatoč ratu u Ukrajini, naša ekonomija, odnosno naši klijenti, rastu poslovno - rekla je Božinović.
Gordan Kolak, predsjednik Uprave Končara, smatra kako je Hrvatska dobro prošla kroz izazove koji su je snašli.
- Mislim da je generalno hrvatsko gospodarstvo dobro prošlo kroz sve ove izazove koji su nas zadesili zadnjih nekoliko godina. Dobro je prošlo prije svega zato što su članstvo u EU, ulazak u Schengen i eurozonu pojačali otpornost hrvatskoga gospodarstva i mislim da se danas stvarno pokazuje koliko to za jedno ovako malo gospodarstvo znači - rekao je Gordan Kolak.
Goran Šaravanja, glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore, istaknuo je kako su svjetske krize ostavile velik footprint na hrvatsko gospodarstvo.
- To najviše vidimo kroz rast cijena, visoku razinu cijena dobara i usluga te onda lagano usporavanje inflacije. Ja bih rekao da se svijet mijenja od 2008. godine, da je taj globalni financijski sustav manje poticajan i, kad je došlo do loma kasnijih godina, odrazio se na sve, pa tako i na naše gospodarstvo - kaže Šaravanja.
Dr. sc. Emil Priskić, potpredsjednik Hrvatske obrtničke komore, osvrnuo se na tržište rada i komentirao nedostatak radne snage.
- Svi se suočavamo s nedostatkom radne snage, i privatni i javni sektor, koji nema kvalitetnih ljudi koliko bi morao. Imamo sektore poput turizma, gdje se više ni ne pita za cijenu jer nedostaje ljudi i važno ti je da imaš nekog tko zna raditi - rekao je Priskić.
Hrvatska i dalje ima manje „odraslih” poduzeća od prosjeka EU, a jedan od razloga sigurno je i nedovoljna razina financijske pismenosti.
Što je potrebno učiniti da bi se stvari promijenile nabolje, u razgovoru 1 na 1 na temu "Financije za nove generacije" prof. dr. sc. Sanji Sever Mališ, dekanici Ekonomskog fakulteta Zagreb, otkrila je Tamara Perko, direktorica Hrvatske udruge banaka.
- Financijska pismenost građana ključan je faktor za osobnu financijsku stabilnost i općenito za ekonomski napredak zemlje. Rezultati pokazuju da smo iznad prosjeka zemalja članica OECD-a kad je riječ o ukupnoj financijskoj pismenosti, no postoje područja u kojima možemo napraviti dodatne iskorake. Prije svega tu mislim na komponentu financijskog ponašanja, koja obuhvaća savjesnost i metodičnost pri vođenju vlastitih financija. Isto tako, naši građani često ne koriste alate i znanja koja posjeduju za optimizaciju svojih financija, što može biti povezano s nedostatkom praktične primjene tih znanja u svakodnevnom životu. Zbog toga je ključno da, uz edukaciju, nastavimo raditi na podizanju svijesti o važnosti financijskog planiranja i odgovornog upravljanja osobnim financijama - objasnila je Perko.
Mladi poduzetnici suočavaju se s mnogim izazovima, uključujući pristup financiranju, razumijevanje tržišta i upravljanje poslovnim rizicima.
Pozabavili smo se i pitanjem kibernetičke sigurnosti na panelu "Kibernetička sigurnost: Imperativi i izazovi zaštite online poslovanja".
Sigurnost na internetu jedna je od ključnih stvari u zaštiti poslovanja. Zbog sve većeg broja prijetnji i ugroza, prevencija sigurnosnih propusta postaje osnova sigurnog rada. Svoja iskustva moderatoru Vanji Prahiću, direktoru odjela Digital Performance & Development u 24sata, iznijeli su Blanka Zubalj, direktorica sigurnosti, Raiffeisenbank Hrvatska, Jelena Marojević Skorupan, voditeljica ključnih kupaca, SETCOR, Martina Dragičević, voditeljica HUP-ove Radne skupine za kibernetičku sigurnost i dopredsjednica udruge HUP-ICT, te Krešimir Frančić, direktor Sektora za neživotna osiguranja u Croatia osiguranju.
Iako digitalizacija poslovanja otvara nove mogućnosti za kompanije, istodobno predstavlja i izazove jer ih izlaže mnogim kibernetičkim prijetnjama. Trendovi napada u svijetu primarno su vezani za scenarije curenja podataka, destruktivnih napada koji imaju za cilj ograničavanje i onemogućavanje određene usluge ili ransomware napada, rekla je Blanka Zubalj, direktorica sigurnosti u Raiffeisenbank Hrvatska.
- Kako bi kompanije umanjile rizike od kibernetičkih napada, neophodno je uspostaviti proces kontinuiranog praćenja prijetnji u okruženju te pravodobne implementacije učinkovitih organizacijskih i tehničkih mjera zaštite. Uz napredne sigurnosne sustave zaštite, potrebno je istaknuti važnost transformacije organizacijske kulture na način da sigurnost postaje jedna od ključnih tema u svakodnevnom životu i radu svih zaposlenika kompanije - rekla je Zubalj.
Voditeljica ključnih kupaca tvrtke SETCOR, Jelena Marojević Skorupan, rekla je da su najčešće vrste kibernetičkih napada s kojima se susreće u poslovanju phishing napadi, ransomware, DDoS napadi i unutarnje prijetnje.
- Phishing e-mailovi često sadrže linkove ili privitke koji, kad ih otvorite, omogućuju napadačima pristup osjetljivim podacima ili mrežnim resursima kompanije. Ransomware je zloćudni softver koji zaključava važne poslovne podatke i zahtijeva otkupninu za njihovo otključavanje. Distribuirani napadi uskraćivanjem usluge (DDoS) preopterećuju mrežne resurse viškom prometa, što može paralizirati poslovanje. Cilj ovih napada je onemogućiti pristup web stranicama ili internetskim uslugama, često u kritičnim trenucima za poslovanje. Unutarnje prijetnje dolaze od zaposlenika koji, bilo iz nezadovoljstva ili zbog neopreznosti, mogu nenamjerno ili namjerno ugroziti sigurnost podataka - kaže Marojević Skorupan i dodaje da je u današnjem digitalnom svijetu, koji se brzo mijenja, postizanje apsolutne sigurnosti gotovo nemoguće.
Ali dobra je vijest, dodaje sugovornica, da postoji niz koraka koje kompanije mogu poduzeti kako bi značajno smanjile rizik od kibernetičkih napada. To su najčešće redovito ažuriranje softvera, edukacija zaposlenika, implementacija naprednih sigurnosnih rješenja, proaktivno praćenje potencijalnih prijetnji i prilagodljive sigurnosne strategije.
Agencija Europske unije za kibernetičku sigurnost (ENISA) identificirala je 10 najvećih kibernetičkih prijetnji koje će se pojaviti do 2030. godine.
- Iz perspektive poduzetnika, izdvojili bismo sljedeće ugroze: kompromitacija lanca opskrbe zbog ovisnosti softvera, ljudska pogreška i iskorištavanje naslijeđenih zastarjelih sustava unutar kibernetičko-fizičkih ekosustava, ciljani napadi poboljšani podacima pametnog uređaja, porast naprednih hibridnih prijetnji, nedostatak vještina i zlouporaba umjetne inteligencije - izjavila je voditeljica HUP-ove Radne skupine za kibernetičku sigurnost i dopredsjednica udruge HUP-ICT, Martina Dragičević, te istaknula da je zaštita poslovanja od kibernetičkih napada u digitalnom svijetu proces u koji treba kontinuirano ulagati.
- Od edukacije zaposlenika unutar poduzeća do implementacije sigurnosnih politika i procesa te rješenja koja osiguravaju primjenu adekvatnih tehničkih mjera zaštite, koje se određuju ne samo ovisno o tome je li riječ o ključnim ili važnim subjektima ili grani industrije kojoj poduzetnik pripada nego i u samim poslovnim procesima koje poduzetnik provodi, a koji zahtijevaju višu ili nižu razinu zaštite – kaže sugovornica Dragičević.
Krešimir Frančić, direktor Sektora za neživotna osiguranja u Croatia osiguranju, kaže kako je potrebna stalna edukacija zaposlenika o kibernetičkoj sigurnosti, a oni to tvrtki kontinuirano rade na različite načine, putem raznih edukacija te različitim internim kanalima komunikacije.
- Uz kontinuirano podizanje svijesti u vezi kibernetičke sigurnosti, vrlo je važno uspostavljanje organizacijskih mjera i kontrola, u kojima sigurnosno održavamo IT sustav i omogućujemo strogi pristup podacima. Tako štitimo svoj IT sustav i sigurno korištenje podacima - istaknuo je.
Partneri konferencije su Fina, Raiffeisenbank Hrvatska, Hrvatska obrtnička komora, Hrvatska udruga poslodavaca, Hrvatska gospodarska komora, Croatia osiguranje, Hrvatska udruga banaka, Setcor, Hrvatska pošta i KONČAR.