Koliko god izazovno bilo poslovati u današnje vrijeme, hrvatski gospodarstvenici pronalaze načine za opstanak. Danas je, kao nikad prije, važno zaštititi poslovanje od opasnih prijetnji globalnog tržišta i sveprisutnih nestabilnosti. Stabilnost i kontinuitet poslovanja preduvjet su za rast i razvoj, pa je nužno poduzeti baš sve moguće kako biste se osigurali i zaštitili te da bi poduzeća imala šanse poslovati dobro i stabilno te širiti poslovanje.
Ususret četvrtoj poslovnoj konferenciji u organizaciji Kvaka24 i 24sata, "Sigurnost poslovanja: Gospodarski, digitalni i ljudski faktor", koja će biti 7. lipnja u Hilton Garden Inn Hotelu u Zagrebu, razgovarali smo s glavnim ekonomistom Hrvatske gospodarske komore i panelistom na konferenciji - Goranom Šaravanjom. Za početak nas je zanimalo kako se hrvatsko gospodarstvo prilagođava današnjem ekonomskom okruženju.
- Kao mala, otvorena ekonomija, hrvatsko gospodarstvo nema mnogo izbora nego se što bolje nositi s inozemnim okruženjem, koje bitno određuje perspektive za rast. Možemo reći da trenutni priljevi iz fondova EU te rekonstrukcije u Zagrebu i području oko Petrinje nakon dva razorna potresa svakako potiču gospodarski rast. Treba napomenuti i da izražen manjak radne snage upućuje na uspjeh hrvatske ekonomije u stvaranju novih radnih mjesta proteklih desetak godina - ističe Šaravanja.
U strukturi poduzeća, mala i srednja poduzeća potpuno dominiraju, odnosno čine više od 98% svih poduzeća u Hrvatskoj, objašnjava Šaravanja ulogu malih i srednjih poduzeća u hrvatskom gospodarstvu te dodaje da su ona ključna za zapošljavanje i ekonomsku aktivnost. Ipak, nedostatak većeg broja velikih i srednje velikih poduzeća limitira mogućnosti ekonomije da apsorbira ulaganja u istraživanje i razvoj, ističe glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore.
Gospodarstvo je uvijek suočeno s izazovima, pa je Šaravanja identificirao one ključne s kojima su suočeni hrvatski gospodarstvenici:
- Nedostatak adekvatne radne snage, nepredvidivost provedbe zakona i propisa, što se najčešće manifestira u čekanju dozvola, odluka, odnosno u nejednako provedenim postupcima za istu stvar, neki su od ključnih izazova. Sve to odgađa investicijske aktivnosti i poslovno okruženje čini izazovnijim, što u konačnici sputava razvoj poduzeća te rast prometa i izvoza - kaže Goran Šaravanja.
Svjetske krize s kojima smo se u posljednjih nekoliko godina često suočavali dale su tako razloga da se promisli o otpornim djelatnostima, ali i onim najkrhkijim, čiji opstanak ovisi o raznim faktorima. Sve izvozne aktivnosti su osjetljive i mnogi članovi s kojima je Šaravanja razgovarao od početka 2023. godine javljaju usporavanje poslovnih aktivnosti u europodručju, što utječe na njihovo poslovanje. IT sektor, metaloprerađivački sektor i proizvodnja građevinskih materijala samo su najistaknutiji primjeri. Turizam je također sektor koji vrlo brzo osjeća nepovoljan utjecaj inozemnih kretanja, poput, primjerice, pandemije, ali se također, u pravilu, vrlo brzo oporavlja.
- S druge strane, prehrambeno-prerađivačka industrija te logistika dva su sektora u kojima se uočava relativno velika otpornost - istaknuo je.
Šaravanja predviđa da će Hrvatska sigurno biti među najbrže rastućim ekonomijama europodručja ove godine zbog ulaganja u infrastrukturu i ostalih aktivnosti u kojima priljev iz EU fondova igra važnu ulogu.
- Također imamo benefite od preuzimanja eura i ulaska u Schengenski prostor. Kad je riječ o inozemnom okruženju, očekujem slab rast u Kini, a zbog kompenziranja nedostatka domaće potražnje očekujemo da će Kina nastaviti s povećanjem proizvodnje dobara za izvoz, što će s vremenom stvoriti cjenovne pritiske u ostatku svijeta, pa će inflacija padati. Očekujem da će najvažnije središnje banke svijeta rezati kamatne stope već ove godine. S druge strane, EU se i dalje suočava sa šokovima proizašlim iz ruske agresije na Ukrajinu, odnosno znatno višim cijenama energenata u odnosu na vrijeme prije pandemije te povećan regulatorni trošak vezan za energetsku tranziciju. Ukratko, očekujem da će inozemno okruženje ostati izazovno - kaže glavni ekonomist HGK.
Hrvatskoj je važno zadržati postignutu makroekonomsku stabilnost kako bismo imali prostora za rješavanje bitnih pitanja, poput unapređenja obrazovnog sustava, postizanja bolje koordiniranosti između svih razina vlasti u provedbi politika te poboljšanja učinkovitosti pravosudnog i zdravstvenog sektora.
- Također, trebat će sustavno pristupiti reformi poreznog sustava kako bi sve vrste ekonomske aktivnosti bile oporezivane na što je moguće više istovjetan način. To danas nije slučaj, pa ovakav porezni tretman favorizira neke aktivnosti, poput rentijerstva, a koje oduzima resurse za druge ekonomske aktivnosti - zaključuje Šaravanja.
A što još o ovoj temi imaju reći i drugi sudionici prvog panela, "Sigurnost poslovanja u vremenu globalizacije, digitalizacije i velikih svjetskih kriza", uz Gorana Šaravanju, glavnog ekonomista HGK, možete doznati 7. lipnja na četvrtoj biznis konferenciji 24sata "Sigurnost poslovanja: Gospodarski, digitalni i ljudski faktor" u Hilton Garden Inn Hotelu u Zagrebu. Prijavite se ovdje.
Partneri konferencije su Fina, Raiffeisenbank Hrvatska, Hrvatska obrtnička komora, Hrvatska udruga poslodavaca, Hrvatska gospodarska komora, Croatia osiguranje, Hrvatska udruga banaka, Setcor i KONČAR.