Voda je neophodna za život, nezamjenjiv je resurs za gospodarstvo, a igra i temeljnu ulogu u ciklusu regulacije klime. Voda, naime, pokriva više od 70% površine Zemlje, pa sa sigurnošću možemo reći da je voda – život. No voda je ujedno mnogo više od same potrebe – voda je dom, voda je resurs, voda je prometni koridor i, vjerojatno najvažnije u ovom nizu, voda je jedan od ključnih regulatora klime.
Premda većina nas svaku od ovih karakteristika vode poznaje, odnos čovjeka prema vodi postao je tijekom protekla dva stoljeća u najmanju ruku maćehinski. Svoje smo vode pretvorili u deponije, a i ono malo netaknutih voda koje smo dosad nekim čudom ostavili neokaljanima počeli smo izrabljivati kao rudnik bogat mineralima. Zato se svake godine u ožujku obilježava Svjetski dan vode, no svake godine s drugom temom. Ovogodišnja tema nazvana je "Podzemne vode – činiti nevidljivo vidljivim".
Izvor života
Jeste li znali da je kruženje vode na Zemlji zatvoreni sustav? Na Zemlji, naime, postoji ista količina vode kao i kad je naš planet nastao. Voda iz vaše slavine tako može sadržavati molekule koje su pili dinosauri ili glasovita vladarica Kleopatra.
Voda je stanište milijuna vrsta organizama svih boja, oblika i veličina – od mikroskopskih planktona do najvećih životinja na svijetu, plavetnih kitova – a njihov je broj još daleko od konačnog budući da se svakodnevno otkrivaju novi morski organizmi.
A bez oceana i mora naša bi klima izgledala radikalno drugačije. Zemlja bi bila mnogo vreliji divlji kameni svijet na kojem bi uvjeti nalikovali na one kakvi su na Marsu. Zahvaljujući sposobnosti da akumulira ugljični dioksid iz atmosfere, voda je najveći spremnik ugljika na svijetu, čime značajno pridonosi stabilnim klimatskim uvjetima, koji pogoduju zasad jedinom poznatom životu u svemiru. Voda ujedno regulira i grijanje i hlađenje planeta, a isparavanjem vode iz toplih mora stvaraju se kiše, koje navodnjavaju cijelu Zemlju.
Osim toga, voda je jedan od naših najvećih resursa, bez kojih bi naš svakodnevni život bio nezamisliv. Voda se upotrebljava u proizvodnji naše hrane, odjeće, mobilnih telefona, automobila i knjiga. Upotrebljavamo je za gradnju naših domova, škola i cesta te za grijanje zgrada i hlađenje elektrana. Pomoću električne energije koja nastaje njezinim kretanjem osvjetljavamo svoje gradove i domove.
Nažalost, način na koji upotrebljavamo taj neprocjenjivi resurs i kako prema njemu postupamo ne utječe samo na naše zdravlje nego i na sav život koji ovisi o vodi. Onečišćenje, prekomjerno iskorištavanje, fizičke promjene vodnih staništa i klimatske promjene sve više umanjuju kvalitetu i dostupnost vode. Deve bi možda bez vode izdržale šest mjeseci, a koalama ona uopće nije potrebna jer svu vodu koju trebaju dobivaju žvakanjem listova eukaliptusa, ali prije ili kasnije bez kvalitetne bi pitke vode izumro sav život na Zemlji.
Podzemne vode
Europi i njenim stanovnicima, nasreću, stalo je do ovog važnog resursa. Ne idu u prilog tome samo mnogobrojna izvješća koja dokazuju kako kvaliteta voda desetljećima slijedi uzlaznu putanju nego i to što se prva građanska inicijativa EU, Right2Water, a koju je podržalo više od 1,8 milijuna potpisnika, odnosila na vodu. U nedavnom izvješću o stanju voda stoji kako se otprilike tri četvrtine podzemnih vodnih tijela u Europi smatraju čistim.
Vijest je to koja je osobito važna u kontekstu Lijepe Naše budući da se upravo u podzemnim vodama krije glavnina zaliha pitke vode. Hrvatsko je podzemlje u svjetskim razmjerima jedinstveno po raznolikosti podzemne faune, a podzemni vodonosnici jedni su od izdašnijih u Europi.
No jeste li znali da se 40% potreba Europe za pitkom vodom i vodom za poljoprivredu dobiva upravo iz podzemnih voda ili da je gotovo sva tekuća slatka voda na svijetu podzemna voda? A jeste li znali da s klimatskim promjenama dolazi i do pogoršanja stanja podzemnih voda? Zbog toga moramo surađivati na održivom upravljanju ovim dragocjenim resursom.
Kompanija koja čini promjenu
Tu je potrebu prepoznala i INA, čiji djelatnici već godinama ulažu značajne napore u kontrolu kvalitete vode na svojim lokacijama. Tako su dosad izvedene mnoge opažačke bušotine na kojima se provodi monitoring u uvjetima visoke i niske razine podzemnih voda s ciljem stjecanja uvida u njihovo stanje.
Svoju su posvećenost zaštiti voda u Ini dodatno potvrdili i povodom Svjetskog dana voda. Članovi INA Kluba volontera priključili su se, naime, jučer Ronilačkom klubu Adriaticro Zagreb te su zajedničkim snagama očistili jezero Orešje te njegov okoliš – inače omiljeno mjesto za rekreaciju u blizini Svete Nedelje.
Inicijativu da se Inini volonteri pridruže akciji pokrenuo je Ivica Črep, djelatnik Inine tvrtke Plavi tim, koji je kao iskusni ronilac također sudjelovao u akciji čišćenja. Potporu ovoj ekološko-edukativnoj akciji pružili su i vatrogasci, Crveni križ, HGSS, izviđači, branitelji, djeca okolnih osnovnih škola i mnogi planinari.