Tržišta rada diljem Europe pa tako i Republike Hrvatske su počele osjećati nedostatak kvalitetne radne snage te su zemlje EU na isto pripremile donoseći odgovarajuće zakonske akte kako bi omogućili dolazak i dugoročni ostanak kvalitetne i kvalificirane radne snage.
Tom načinu rješavanja probleme pristupila je i Republika Hrvatska koja je prvi Zakon o strancima donijela 2003. godine, dok je danas na snazi Zakon o strancima NN 133/20, 114/22, 151/22. Direktive i ostali akti koji su utjecali na stvaranje Zakona o strancima i s kojima se Zakon o strancima morao uskladiti su mnogobrojne: Preporuke Vijeća EU, Odluke Vijeća EU, Direktive Vijeća EU, Uredbe Vijeća EU. Zakon o strancima Republike Hrvatske implementiranjem istih osigurava provedbu akata Vijeća EU.
Republika Hrvatska kao članica EU prati redovito kakvi se akti donose u susjednim zemljama članica EU kako bi omogućila gospodarstvu RH da održi razinu snage gospodarstva, ali i da poduzetnicima omogući kvalitetnu radnu snagu iz trećih zemalja, ukoliko istu nije moguće pronaći na tržištu RH i susjednih zemalja u okruženju.
Ukidanje kvota stranih radnika
Vezano uz to 2021 Republika Hrvatska je ukinula kvotno zapošljavanje i uvela jedan od alata koji je TTR = Test tržišta rada kojim se sukladno zakonskom roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva utvrđuje da li postoji potrebna radna snaga na području Republike Hrvatske. Kvontno zapošljavanje u Republici Hrvatskoj je ukinuto po uzoru na zapadne zemlje članice EU kako bi bila u koraku i time sukladno traženju poslodavaca pružila im jednaku priliku koju imaju i poslodavci u drugim zemljama članicama EU.
Potrebni su jednostavniji postupci
Kako je potreba za kvalitetnom radnog snagom s današnjim danom sve veća Republika Hrvatska bi trebala početi razmišljati o ubrzanju postupka koji se može odraditi na više načina. Jedan od tih načina je da se radniku prvo izda viza u roku ne dužem od 30 dana što znači da bi radnik brže stigao u Republiku Hrvatsku te po dolasku radniku bi mu se u sljedećem roku od 15 do 30 dana izdala dozvola za rad i boravak što bi i poslodavcima dalo uvjerenje da je isplativo i pouzdano krenuti u postupak regrutiranja radnika iz trećih zemalja jer bi znali da postupak kratko traje što nažalost u današnjim zakonskim okvirima nije slučaj. Sam proces dolaska radnika iz trećih zemalja u idealnim okolnostima je okvirno 90 dana, dok realnost je između 90 i 120 radnih dana.
Brzina i edukacija
Tako dug proces koji agencijama kao posrednicima između Poslodavca i radnika, pa i samom Poslodavcu ne pruža povratne informacije u realnom vremenu jer ni poslodavac ni agencija ne mogu online i/ili pisanim putem dobiti povratnu informaciju u kojem je statusu njihov predmet. Tu je i GDPR koji ne dozvoljava da se agencijama i poslodavcima pruže određene informacije te je potrebna brza i hitna organizacija sustava i u tom dijelu. Problem je isto tako administracije u relevantnim tijelima Republike Hrvatske koja kao dionik procesa utječu na brzinu istoga i čiji djelatnici nisu jednako kvalitetno educirani vezano uz zakone i podzakonske akte putem kojih se odvija proces te zbog toga što nisu svi djelatnici državnog sustava jednako obučeni. Stoga unutar sustava dolazi do usporavanja procesa radi čega tražitelji, odnosno poslodavci nerijetko odustaju od procesa dovođenja radnika iz trećih zemalja.
Jasnija pravila
Prethodno navedeno otežava i obavljanje usluga agencija prema poslodavcima koji su itekako dobro upoznati s procesima i jedino traže kvalitetu što mi, u JobHunter-u i pružamo od prvog pa sve do zadnjeg dana rada radnika i nakon toga.
Svi gore navedeni problemi kao i preveliki broj agencija za posredovanje u zapošljavanju kojih danas u RH imam 450+ donosi velike probleme na samom tržištu. Republika Hrvatska mora pod hitno donijeti pravila tko se kao pravna osoba može baviti poslovima vezano uz uvoz radne snage te za isto donijeti stroga i precizna pravila što bi svima u procesu: provedbenim tijelima RH, agencijama, poslodavcima i radnicima - omogućilo sigurnost i ne bi se događale negativne situacije o kojima nažalost slušamo u medijima.
Hrvatska treba biti poželjna za radnike
Zato mi, Job Hunter, od prvog dana radimo i nudimo inicijative prema svim sudionicima u procesu da se problemi sustava riješe što je brže moguće jer dok Republika Hrvatska to ne čini, to čine ostale zemlje na području EU pa tako i zemlje u okruženju čime te zemlje ostvaruju konkurentsku prednost pred Republikom Hrvatskom bez obzira na razinu standarda života koji je i danas važan faktor kod odabira radnika iz treće zemlje.
Republika Hrvatska trebala bi pod hitno učiniti potrebne promjene, odnosno dopune akata koji se odnose na uvoze radnika iz trećih zemalja jer inače se možemo dovesti u nepovoljan položaj da više ne budemo poželjna destinacija za život i rad za radnike iz trećih zemalja koji s pravom ukazuju i na svoja prava koja mi, Job Hunter, u cijelosti poštujemo i u svom radu se vodimo i praksama zemalja koji su svoje sustave uvoza radnika iz trećih zemalja uredili do te mjere da svaki sudionik procesa brzo i precizno čini sve što je potrebno kako bi poslodavac i radnik bili zadovoljni u cijelosti i kako bi taj odnos što prije započeo na obostrano svih sudionika u procesu.