Kompleks osječke Tvrđe izgrađen je u prvoj polovini 18. stoljeća  na mjestu srednjovjekovnog Osijeka koji je od 1526. do 1687. godine bio pod osmanskom vlašću. Nakon oslobođenja Habsburgovci podižu suvremenu baroknu fortifikaciju prilagođenu novom dobu. Složeni fortifikacijski sustav  s četvorim gradskim vratima opasavao je novu gradsku  strukturu u čijem je središtu veliki kvadratni trg okružen zgradama Gradskog magistrata – 1702., Generalata – 1726., Glavne straže – 1729., te plemićkim i građanskim kućama nastalim početkom 18. stoljeća. Središnji trg od 1729. godine krasi kip Svetog Trojstva, najveća barokna skulptura u Hrvatskoj, te dvije barokne kamene fontane. Isusovci i franjevci u svojim su samostanskim kompleksima i crkvama aktivno pridonosili obrazovanju Osječana. U isusovačkom je samostanu započeto osječko gimnazijsko, a u franjevačkom visokoškolsko obrazovanje. Osim teološke i filozofske izobrazbe franjevci su u svom samostanu od 1735. godine započeli i osječku tiskarsku povijest. Potvrda kvalitete osječkog školstva dvojica su nobelovaca, osječkih gimnazijalaca, Lavoslav Ružička i Vladimir Prelog.

Blokovi građanskih kuća, samostana, javnih i vojnih zgrada opasani su vojarnama i barutanama, a zatim se preko bastiona, luneta, kontragarda i revelina širio složeni fortifikacijski sustav koji je završavao glasijama i brisanim prostorom otvorenim do Gornjeg, Donjeg i Novog grada. Godine 1786. Tri su se samostalne općine Gornji grad, Donji grad i Tvrđa ujedinile u jedinstveni grad Osijek čime je Osijek postao najveći grad u Hrvatskoj sve do ujedinjenja Kaptola i Gradeca u grad Zagreb sredinom 19. stoljeća. Od 1809. godine Osijek je slobodni i kraljevski grad u kojem se intenzivnije počinje razvijati industrija s kojom  je do Drugog svjetskog rata zauzimao istaknuto mjesto. Osječani se od 1884. godine, prvi u Hrvatskoj,  voze tramvajem na konjsku vuču, a od 1926. na električni pogon.

U Tvrđi danas djeluju brojne obrazovne i kulturne ustanove,  Rektorat i fakulteti, te odjeli Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera, gimnazije, ekonomska i glazbena škola, Državni arhiv, Konzervatorski odjel Ministarstva kulture, Agencija za obnovu osječke Tvrđe, Odjel Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Hrvatsko društvo likovnih umjetnika, galerije, kulturno umjetnička društva, te Muzej Slavonije najstarija kulturna ustanova u gradu Osijeku osnovan 1877. godine. Muzej Slavonije danas je nacionalni muzej i jedan je od najstarijih i najvećih muzeja u Republici Hrvatskoj s fundusom od oko pola milijuna predmeta nastalih od postanka svijeta do današnjeg dana na području grada Osijeka i Slavonije.

Osim barokne Tvrđe u Osijeku treba ležerno prošetati ulicama Donjega grada u kojima se još nije potpuno izgubio esekerski građanski duh Osijeka 19. stoljeća, obići sačuvane ostatke arhitekture rimske  Murse (najave u Muzeju Slavonije), Dječje kazalište Branka Mihaljevića, sakralne objekte raznih konfesija, te industrijsku arhitekturu i donjogradsko groblje.

U Gornjem gradu svakako ne propustite ući u Konkatedralu, donedavno najveću župnu crkvu u Hrvatskoj, kapucinsku crkvu sa samostanom, kapelu sv. Roka, županijsku palaču, Hrvatsko narodno kazalište, kino Europa i kino Urania, Poštu, Gospodarsku komoru, Sudbenu palaču, secesijski zdenac, te znameniti osječki secesijski niz u Europskoj aveniji. Gornjogradsko  Anino groblje prepuno je reprezentativnih nadgrobnih spomenika raznih konfesija, kao i židovsko groblje. Galerija likovnih umjetnosti u Osijeku, nastala iz fundusa osječkog Muzeja Slavonije, ima respektabilan fundus od srednjoeuropskog baroknog do suvremenog hrvatskog slikarstva, kiparstva i grafike.

Više informacija potražite na web stranicama TZ Osječko-baranjske županije, www.visitosijekbaranja.com.