U Hrvatskoj ima najmanje 15 tisuća robova. Rezultat je to znanstvenog istraživanja australskog instituta "Walk Free Foundation". Organizacije koja posljednjih deset godina istražuje nove oblike modernog ropstva u svijetu. Ovih je dana objavljena prva redovna godišnja lista na kojoj su 162 zemlje svijeta. Poredane, prema postotku stanovnika neke zemlje, koji žive u ropstvu.

- Mi ne govorimo o ljudima koji su siromašni ili su donijeli pogrešne odluke u životu, ili onima koji teško rade i nezadovoljni su, već stvarnom ropstvu. O ljudima koji ne mogu pobjeći, koji su izloženi nasilju i koji se tretiraju kao stvari - tvrdi Kevin Bales, jedan od četvorice autora istraživanja, u kojem je sudjelovalo tridesetak znanstvenika.

Bales naglašava kako su pogrešne kritike prema kojima je ljude danas ružno nazivati robovima. Jer oni to - zaista jesu. 

Hrvatsku bi ovo istraživanje i te kako trebalo zabrinuti. Ne samo zbog stravične procjene da oko nas živi 15 tisuća stvarnih robova, već što smo u istraživanju o ropstvu na visokom 61. mjestu od 162 zemlje! Nekoliko je kriterija koji se smatraju modernim ropstvom. Pored eksploatacije djece, prisilnih brakova, prisilnog rada i fizičkog nasilja, robova je u Hrvatskoj najviše zbog dužničkog ropstva. Onog, primjerice, kada je i poslije višegodišnje otplate glavnica veća nego na početku.

Ako Hrvatska i u ropstvu traži utjehu, ima naravno i gorih od nas. I u postotku i po broju robova. Da, Srbija je gora od nas. I Rusija. I Mađarska koja nas gnjavi s MOL-om. I Moldova, čiji Sheriff je bio koban za Dinamo.

Zašto je ipak u Hrvatskoj robova tako puno, a na Barbadosu ili u Mongoliji tako malo? U Istočnom Timoru ili na Bruneima primjerice, višestruko ih je manje nego u Hrvatskoj. I u postotku i u stvarnom broju. U Hrvatskoj robova ima 15 tisuća, na Bruneima samo 417 ili na Kubi, samo tisuću…Možda su tamo siromašni. I slobodniji. I nemaju HGK, FINA-u, HNB-u, SDP i HDZ. Ni uspješne banke s klijentima robovima u trostrukom minusu i kreditima u "švicarcima".