U letu zrakoplova postoji točka s koje nema povratka jer više nema goriva. U poreznom sustavu postoji točka kad viši porezi više ne pune proračun nego se prihod smanjuje.
Točnije, obiju se o glavu vladi koja ih je dignula. Podaci o proračunu za prvih pola godine pokazuju da se upravo to dogodilo u Hrvatskoj. Većina novca koji je Vlada planirala dobiti nije se slila kako je planirano i ima ga manje. Najbolji primjer tu je PDV, koji plaćamo na sve što kupimo. Iako su ga dignuli na 25 posto, ove godine za ugostiteljstvo na 13 posto, fiskalizacija je u punom jeku, prikupljeno je 1,5 milijardi kuna manje nego lani. Čak i prihodi od trošarina nisu se napunili kako je Vlada planirala iako je dignula i one na benzin, duhan, električnu energiju... Da se zadržimo samo na glavnim porezima koji pune proračun iz potrošnje građana. Viši porezi kad broj zaposlenih još pada, kad je 317.000 ljudi blokirano i kad gospodarstvo tone jednostavno nisu ispunili cilj. Unatoč pohvalama o turističkoj zemlji i potrošnji stranaca, imali su kontraefekt. Ljudi su još manje trošili, a onda i gospodarstvo nema kome prodati svoju robu, pa zato ne povećava proizvodnju i zaposlenost. I tako u krug. Vlada sad pokušava porezno rasteretiti plaće upravo kako bi potaknula potrošnju, ali pitanje je koliko će zaista u tome uspjeti. Hoće li novac otići na jeftiniju uvoznu robu? Hoće li se samo zakrpati minusi na tekućim računima? Vlada to ne želi i ne može izračunati. Reforme koje su sami najavili kako bi pojeftinili državu nisu provedene. Ušteđeno je tek neznatno, pokazuju podaci za prvih pola godine. Viši porezi i silni drugi nameti guše i potrošnju i poduzetnike. Jednostavno se više ne isplate. Malo najavljeno porezno rasterećenje zato ipak izgleda kao sadnja cvijeća po groblju gospodarstva
Ivana Pandžića pratite i na Facebooku