Nakon serije snimljena su dva filmska nastavka te je u planu i treći koji bi prema riječima medija, trebao zaokružiti priču te ju (napokon) privesti kraju. I sama sam previše puta pogledala sve sezone i filmove, te joj se uvijek vratim diveći se kompleksnoj površnosti cijelog serijala.

Na samu najavu trećeg nastavka prije nekoliko mjeseci žene diljem svijeta su doslovno podivljale, a industrija se slatko nasmijala.

Pitanje koje se postavlja je; je li primjer ovakve televizijske serije oličenje modernog post-feminizma ili pak običan konzumerizam koji komodifikacijom lifestylea promovira određene kulturne obrasce ponašanja, u ovom slučaju, žena?

Konstrukcija radnje i likova

Serija od žena za žene (producentica Sarah J. Parker, i autorica knjige Candace Bushnell) u centru radnje spaja ono što je ženama nespojivo – odnos prema karijeri i privatnom životu zbog ženske borbe i dvojbe između karijere ili obitelji te sprječavanje da žena ima “sve“, dok se muškarcima rjeđe spočitavao odabir karijere umjesto obitelji. Serija se prikazivala u šest sezona te svaka epizoda započinje s pitanjem kojim se bavi Carrie Bradshaw u svojoj kolumni, a koje se također provlači cijelom epizodom. Ženska autonomija nad formiranjem vlastitog života, sloboda izbora te financijska samostalnost postaju sredstvo samoekspresije glavnih likova. Postavljeno pitanje je praktički nositelj radnje cijele epizode te na kraju cijele sezone oko koje se formira sama radnja. Pri postavljanju pitanja ili nedoumice oko „ženskih“ svakodnevnih problema radnja epizode dobiva bazu koja se argumentira britkim humorom dok taj isti humor ne preraste u očajavanje glavne protagonistkinje.

Upravo iz tog razloga kritičari iznose negativne stavove prema prezentaciji glavnog lika, nazvanog i „modernom Pepeljugom“, koji ne radi ništa pametno, već isključivo ima izraženu tendenciju za kupovinom cipela, a ostatak ženskih protagonistica sjedi na kavi analizirajući muškarce.

No, nije li to ono što sve mi ponekad radimo na kavama s frendicama – meljemo u prazno?

Možda će nekolicina sad zakolutati očima, no sumnjam kako danas apsolutno svi, koliko god ambiciozni bili, 0/24 vode dubokoumne razgovore. Zbog lakoće identifikacije s nositeljicama serije žene su često zanemarile širu sliku identiteta pojedinog lika i uzele ono što im odgovara – najčešće površna želja za ispunjenim ormarom najnovijim krpicama.

U seriji naglasak je na emancipaciji žena, no kontradiktorno je glavnog muškog lika imenovati Mr. Big. Premda su žene i njihova samostalnost u prvom planu, formiranje obitelji i emotivna potreba za muškarcem priču vraćaju na početak u kojem muškarac igra svoju dominantnu ulogu, stoga je teško naći granicu patrijarhata i matrijarhata u seriji.

Feminizam i komodifikacija lifestylea - jučer, danas, sutra?

Da bi našla sebi mjesto u popularnoj kulturi, određena roba mora biti dijelom obrazaca ponašanja te da se poklapa s interesima ljudi. Popularna kultura nije potrošnja, već kultura – aktivan proces stvaranja i prenošenja značenja te zadovoljstava unutar određenog društvenog sistema, pisao je John Fiske. Fiske navodi, popularna kultura se mora poklapati s interesima ljudi da bi bila uspješna – upravo taj segment se poklopio kada je Seks i grad doživio globalnu popularnost. Radnja i tematika serije obuhvatila je četiri žene kao nositelje radnje koje će otvoreno progovoriti o pitanjima braka, ženstvenosti, karijere, rodnim identitetima i LGBT zajednici, ali i određenom lifestyleu. Seks i gradom feminizam je zakoračio na televizijske ekrane. U seriji jasno je vidljiva stereotipizirana reprezentacija roda kojom se može proučavati konstrukcija ženskog identiteta, dok je muški normativ. Dolaskom boljih sociokulturalnih uvjeta života te medijskih sloboda krajem 20. stoljeća te sve jačim prodorima feminističkih teorija reprezentacije spola i roda dobivaju na još većoj važnosti.

Kritika seriji može se usmjeriti na elitizam koji se prožima serijom zbog plitkih, površnih te narcisoidnih likova i njihovog elitističkog načina života. Glavne protagonistice su heteroseksualne bjelkinje koje su lijepe, mršave i samostalne.

Serija nije usmjerena na problematiku klase i rase, već je bazirana na odnose spola i roda. Seks i grad uspješno obuhvaća analizu i diskurs seksualnosti koju do tada nitko nije toliko uspješno ekranizirao.

Danas tipkamo na svojim pametnim mobitelima furajući instagramski look koji vrišti previše svega sami konstruirajući poželjni lifestyle koji želimo prezentirati svojoj publici, odnosno followerima. Nakon gotovo desetljeće od prikazivanja serije ona je još uvijek prisutna i medijski relevantna zbog Carrie Bradshaw kao ženske kolumnističke ikone te različitih lokacija New Yorka koja su postala hodočašća obožavatelja/ica. Seks i grad se definitivno ukorijenio u potrošačko društvo kao revolucionarna serija o kojoj će se još dugo polemizirati, no pitanje je; hoće li seriju zamijeniti neka aktualnija, usmjerena na problematiku današnjice ili smo već svi mi u svom vlastitom lifestyle reality showu niskobudžetne produkcije?

Izvorni tekst pročitajte ovdje. 

O autorici:

Zovem se Andrea Tintor, autorica sam bloga 'Razlivena Tinta' i zaljubljenik sam u knjige, čitanje i pisanje. Volim promatrati svijet i crpiti inspiraciju iz svakodnevnih trenutaka. Osim na blogu pratiti me možete i na Facebooku.