Barbarski teroristički napad ISIS-a u Moskvi prošlog tjedna, u kojem je ubijeno ili ranjeno preko 300 civila, ima brojne posljedice. U užem smislu, incident je jednostavno bio najnovija manifestacija duge kampanje islamskih militanata protiv Rusije, koju smatraju nevjerničkom silom koja zaslužuje biti uništena jednako kao i SAD. Njihovo neprijateljstvo seže od rata Moskve protiv mudžahedina u Afganistanu 1980-ih i Putinovoj brutalnoj kampanji protiv čečenskih separatista početkom 2000-tih. Najviše je izazvano dugotrajnom ruskom vojnom intervencijom u Siriji, koja je omogućila nastavak opstanka Asadova režima. Posljednjih godina ISIS se također borio s ruskom grupom Wagner diljem afričkoga kontinenta. Ogranak ISIS-K (Khorasan), koji je izveo napad u Moskvi, potječe iz Afganistana i Pakistana. Ta je skupina odgovorna za smrtonosni samoubilački napad koji je osujetio američko povlačenje iz Afganistana 2021. godine, a preuzela je i odgovornost za dvostruki samoubilački bombaški napad u kojem je početkom 2024. u Iranu poginulo 95 ljudi. Za zapadne zemlje ovaj posljednji napad bolan je podsjetnik da, unatoč suočavanju s ratom i rastućim sigurnosnim izazovima u Europi i šire, moraju računati i s ponovnom prijetnjom islamskog terorizma. Od početka 2023. razne grane ISIS-a vršile su mnoge napade i odgovorne su za nekoliko tisuća žrtava širom svijeta. Nakon napada u Moskvi, Francuska, domaćin predstojećih Olimpijskih igara u Parizu, podignula je stupanj pripravnosti zbog prijetnje terorizma na najvišu razinu.