Marijana Petir u utrci je s vremenom.
Mora skupiti 5000 potpisa do ponoći. Ili joj nema pomoći.
Nekadašnja zvijezda Europskog parlamenta našla se u situaciji da do zadnjeg roka mora nekako iskamčiti pet tisuća potpisa za svoju nezavisnu listu za treće europske izbore. Dirljivom fotografijom na kojoj ljubi hrvatsku zastavu moli ljude da joj potpisima omoguće da zadrži fotelju u Bruxellesu.
Zajedno s političkim i društvenim statusom. I radnim mjestom, naravno.
Petir je na zadnjim europskim izborima dobila 43 tisuće preferencijalnih glasova, bila je senzacija i uzdanica tadašnjeg HDZ-a. A evo sada, potuca se po Facebooku gdje žica potporu.
Tko visoko leti, nisko pada.
Marijanina golgota
Ipak, nije samo žalosno pratiti ovu golgotu Marijane Petir, bivše HSS-ovke koja je odbila ponudu da se učlani u HDZ kako bi se mogla naći na izbornoj listi te stranke. Ona je simbol šire kataklizme koja je zahvatila mnoge nekadašnje desničarske uzdanice na listama HDZ-a.
Gotovo je dirljivo bilo promatrati Neovisne za Hrvatsku, kao i Hrvatske suvereniste, redom političare koji su najureni iz HDZ-a ili počišćeni s HDZ-ovih lista, kako puni pravedničkog prkosa predaju svoje kandidacijske liste.
Neovisni Zlatko Hasanbegović i Bruna Esih u Hrvatski sabor zasjeli su na listama HDZ-a. Među Suverenistima Ruža Tomašić dokopala se Europskog parlamenta na listi HDZ-a, dok su njezini pobočnici Ladislav Ilčić i Hrvoje Zekanović uz pomoć HDZ-a ušli u Sabor.
Sada Neovisni i Suverenisti ulaze u izbornu utrku s jednostavnim ciljem: naprosto biti bolji od onog drugog.
Visoko su letjeli, a evo kako nisko padaju.
Tko koga više (ne) treba
Ovo je zanimljiva pojava ne samo zato što se jedna zvijezda nekadašnje HDZ-ove liste bori za kandidaturu, a druga se bori protiv Hasanbegovića, već i zato što će dati odgovor na pitanje tko koga više treba: HDZ razne desničare ili razni desničari HDZ?
Ruža Tomašić na prvim EU izborima HDZ-u je donijela 64, a na drugim 107 tisuća glasova, čak trideset tisuća više od Plenkovića. Petir je 2014. godine dobila 43 tisuće glasova.
Reklo bi se, one ne trebaju HDZ, njihovi birači će ih bez problema prepoznati i opet poslati u Europski parlament. Jednako tako, čini se da bez njih HDZ na svojoj listi gubi sigurnih 150 tisuća glasova.
Pa ipak, aktualne ankete pokazuju da HDZ suvereno osvaja pet mandata, možda iskamči i šesti, dok nekadašnjih desničarskih uzdanica nema ni na horizontu. Nisu, dakle, one donosile nove glasove HDZ-u, već su prisvajale glasove koji su ionako bili rezervirani za HDZ.
Moglo bi se reći kako su Petir i Tomašić motivirale i mobilizirale birače da izađu na izbore, što će Karlu Ressleru biti veoma teško ponoviti. Pa čak ni uz pomoć Stjepana Ribića, bivšeg glavaševca, koji je na prethodnim kampanjama huškao birače protiv "pljačkaškog HDZ-a". A sada je HDZ-ov kandidat.
Vrag je u detalju
Međutim, kako je obično vrag u u detalju, tako i jedna spoznaja baca malo drugačije svjetlo na uspjeh Tomašić i Petir na listama HDZ-a. A to je činjenica da su se europski izbori 2013. i 2014. godine odigravali za mandata vlade Zorana Milanovića.
Bili su to, pod komandantskom palicom Tomislava Karamarka, mali referendumi protiv SDP-a. Akcije za rušenje ljevice s vlasti. Udar na SDP-ovu ljevicu bilo je pogonsko gorivo za HDZ-ovu propagandnu mašineriju koja je u prvi plan izbacila nacionalne ili klerikalne radikale poput Tomašić i Petir.
SDP je motivator
SDP-a sada nema i tko zna kad će ga opet biti. HDZ drži vlast, pa makar s Andrejom Plenkovićem, a njegova Dubravka Šuica već je svojoj izjavom o tome da "nitko ne može biti veći Hrvat ili Hrvatica od nje i njezinih kolega na listi", pokazala da će znati udarati u prave gusle.
Zoran Milanović i Ivo Josipović bili su zapravo veći motivatori za HDZ-ovu glasačku desnicu od Ruže Tomašić i Marijane Petir.
Stoga ako one, zajedno s Hasanbegovićem, Esih, Zekanovićem i Ilčićem, misle da bi HDZ trebao biti zahvalan njima, a ne one HDZ-u, onda im slijedi ružno buđenje.
HDZ gazi dalje, bez obzira na šarafe koji mu ispadaju putem.
(Osim ako Marijana Petir ne skupi potpise za listu. A onda...)