Ukupno godišnje proizvedemo 1.629.915 tona komunalnog otpada (otpad koji nastaje u kućanstvu), projekcije su da bi do 2015. godine proizveli dodatnih 323.000 tona otpada tj. skoro 1.953.000 tona. Trenutna godišnja proizvodnja otpada po stanovniku iznosi 367 kg (europski prosjek 502 kg/ stanovnik). Od godišnje proizvedenog komunalnog otpada, recikliramo svega 20% - 30%. 

U strukturi komunalnog otpada najviše sudjeluje biorazgradivi otpad te papir i karton.  Prema planu Ministarstva okoliša do 2015. godine udio biorazgradivog komunalnog otpada koji se odlaže na odlagalište trebao bi se smanji na 50%, a do 2020.godine čak na 35%.

Što se sve može reciklirati iz kućnog otpada?

• papir – u većini gradova postoje posebni kontejneri u kojima se odlaže stari papir, ovi kontejneri su uglavnom plave boje
• PET ambalaža – osim što se može odlagati u posebnim kontejnerima (žute boje), većina dućana otkupljuje ovu vrstu ambalaže. Prilikom predaje ambalaže ne zaboravite oprati boce od tekućine koja je bila u njoj te skinuti čepove. Ambalažni otpad koji se ne nalazi u sustavu povratne naknade može se predati u reciklažna dvorišta.
• staklo – također veći dio naselja ima postavljene kontejnere za odlaganje stakla (zelene boje), u kontejner za staklo ne smiju se odlagati žarulje (naročito fluorescentne), keramika, porculan 
• baterije – posebno su opasan otpad. Ako vam se zbog par istrošenih baterija ne ide u posebna reciklažna dvorišta neki supermarketi na ulazu imaju kontejnere gdje ih možete odlagati (crvene kutije)
• stari lijekovi  - neiskorištene i/ili stare lijekove možete vratiti u ljekarnu (nemojte ih slučajno bacati u WC školjku)
• biootpad tj. razgradivi otpad u što spada npr. manji ostaci hrane, vrtni otpad i sl., osim što ga možete odložiti u reciklažnim dvorištima, ukoliko imate uvjeta možete napraviti i vlastito kompostište.

Recikliranje je odličan način za smanjenje otpada i očuvanje okoliša. Recikliranjem se vjerojatno nećete obogatiti (zapravo to i nije baš istina, jer smo na početku rekli da je to značajna industrijska grana), ali ćete pomoći prirodi, a ponekad i vlastitom budžetu.

Recikliranje, ekologija i traperice

Za kraj jedna zanimljivost koja nije direktno vezana uz recikliranje, ali je uz ekologiju. Znate li da je za proizvodnju jednih traperica potrebna 1 litra pesticida i 25 litara nafte? 

Kao što znate traperice se proizvode od pamuka. Pamuk uzgojen na plantažama troši do 25 tisuća litara vode/ kilogram, što je 100 dana konzumacije vode jednog Europljanina (!). Proizvodnja pamuka koristi čak 1/4 svih proizvedenih pesticida, a poljoprivrednici koji sudjeluju u proizvodnji često od njih obolijevaju. Nakon branja pamuka, on se uglavnom šalje u Pakistan ili Italiju na tkanje, a nakon toga na šivanje u Tunis (tamo se proizvode mnoge modne marke, zbog jeftinije radne snage) – to je onih 25 litara nafte.

I koliko traperica imate u svom ormaru? Reciklirate li ih?

O autoricama 

Ana i Danijela su ekonomske stručnjakinje koje su iskustvo stekle radom u bankarstvu, autorice su knjige "Tajne uspješnog poslovanja – vodič za srednja i mala poduzeća" (download/preuzimanje) i bloga "Novac i djeca" u sklopu Blogosfere Večernjeg lista. Također, u sklopu njihovog novopokrenutog projekta "Hrvatski institut za financijsku edukaciju", možete se informirati o financijskoj pismenosti. Svojim savjetima će vam pomoći da što bolje upravljate svojim financijama.