Pšenica se sije 13. prosinca na dan Svete Lucije koja slovi kao navjestiteljica boljih vremena jer su nakon toga dani sve duži.

Običaj sijanja božićne pšenice kao simbola obnove života i plodnosti, kod katolika je dio božićne tradicije. Sam običaj je pretkršćanskog porijekla, ali danas ima kršćansku simboliku, a svrha mu je blagoslov ljetine. 

Narodna vjerovanja kažu da gustoća, boja i sočnost izniknulih vlati pšenice pretkazuju bolju ili lošiju žetvu. Znači ako je gusta, pune boje i čvrstih vlati bit će dobra žetva ili preneseno, vama će biti bolja, zdravija i uspješnija godina. 

Zanimljivo je da ovog običaja nema u protestantskim zajednicama i velikom dijelu Europe, pa je, osim uz Portugal i južnu Italiju, on vezan još samo za hrvatsko podneblje.

U svakom slučaju, sijanje božićne pšenice je lijep običaj kojem se posebno vesele djeca jer od tog dana imaju svaki dan do Božića poseban zadatak – zaliti pšenicu i provjeriti da li dobro napreduje.