Skamenjena lica, tijela ljudi i životinja i vrijeme kao da je stalo u gradu Pompeji u Italiji. Te godine, 79. prije Krista, eruptirao je vulkan Vezuv i u vremenu “zaledio” cijeli grad u svom podnožju. 

Pompeji su danas turistička atrakcija, ali i dokaz koliku snagu može imati vulkan. Vulkan je najčešće planina koja uzdiže nad nekim krajem. Njegova unutrašnjost krije magmu koja je stijenski materijal, ljepljiva vruća tekućina. Magma je najopasniji dio vulkana, a na površinu može izbiti izlijevanjem i erupcijom kao što se to dogodilo s Vezuvom. Vrela tekućina koja izbije na površinu zove se lava. Iz vulkana mogu izbijati i takozvane vulkanske bombe. 

To su veći komadi lave koji se u dodiru sa zrakom stvrdnu. No život ispod vulkana je obično vrlo živ. To je zato što područje obiluje pepelom koji zemlju čini vrlo plodnom i pogodnom za uzgoj raznih biljaka. Osnovne vrste vulkana su aktivni i neaktivni. Nama je najbliži vulkan Etna. To je najviši vulkan na svijetu i čak je visinom od 3220 metara nadmorske visine, poslije Alpa, druga po visini planina u cijeloj Europi. 

No bez brige, sve da i eruptira, nama se ne bi ništa dogodilo. Koliko razoran može biti vulkan, svjedoči i planina St. Helens u američkoj saveznoj državi Washington. Eruptirala je 1980. godine, a eksplozija je raznijela vrh vulkana. Uokolo su letjele stijene veličine autobusa. Pretpostavlja se da je erupcija imala snagu 500 atomskih bombi jer su sva stabla na području od 600 četvornih kilometara sravnjena sa zemljom. Najveći je vulkan u našem solarnom sustavu na Marsu. Širok je oko 600 kilometara, a visok je nevjerojatan 21 kilometar.

Grad u pepelu

Eksplozija Vezuva je bila jaka, no većinu ljudi u Pompejima ubili su plinovi. Područje je zatim stoljećima bilo nenastanjeno, a sad su prava atrakcija...

Najjači zvuk u čitavoj ljudskoj povijesti

Vulkan Krakatou eruptirao je 1883. Snaga ekplozije je bila golema, a zvuk toliko jak da se čuo 5000 km dalje. Tsunamiji koji su uslijedili usmrtili su nekoliko desetaka tisuća ljudi.