Iako je ljudska rasa samo jedna (Homo sapiens), ona se dijeli u tri grupe - bijelu ili kavkazoidnu, crnu ili negroidnu rasu i žutu ili mongoloidnu rasu, a u novije vrijeme i australoidnu. Svaka od grupa ima zajedničke pretke i zajedničke tjelesne, a ponekad i duhovne karakteristike. 

Pitali ste se zašto na svijetu postoji toliko razičitih ljudi, koji imaju svjetliju ili tamniju put, ravnu ili kovrčavu kosu? Te su razlike nastale kao rezultat prilagodbe raznim klimatskim uvjetima. Primjerice, ljudi koji žive na sjeveru imaju svjetliju kožu jer ona tako može upiti najviše vitamina D, potrebnog za rast. Na velikim visinama, u Andama, ljudi su obično niži, kraćih nogu, većeg prsnog volumena, a to je zbog razrijeđenoga kisika, pa proizvode više eritrocita (crvenih krvnih zrnaca, koja na sebe vežu kisik) i otporniji su na hladnoću. Za razliku od njih, ljudi u tropskim krajevima u pravilu su viši i vitkiji, dugih nogu i ruku, što sve pospješuje gubljenje topline. Tamnije su boje kože kako ne bi izgorjeli na suncu, a kosa im je bujna i kovrčava te kao takva ih također štiti.

Ljudi svih boja i veličina jednako su vrijedni

Iako su svi ljudi jednako vrijedni, nažalost, uvijek je bilo onih koji su nasilno pravili razlike. Zbog rasizma crnci dugo na jugu SAD-a nisu imali pravo glasa i smatrali su ih nižom rasom. U Južnoafričkoj Republici je 1948. uveden zakon prema kojemu su samo bijelci imali prava. To je trajalo sve do 1994. godine.