Pojam kontinent koristi se od 16. st. i nastao je od izraza terra continens (neprekidna zemlja). Nakon velikih pomorskih otkrića prava veličina svijeta postala je jasnija. U to vrijeme otkrivaju se nova kopna. A kako su nastali kontinenti Azija, Afrika, Sjeverna Amerika, Južna Amerika, Antarktika, Europa i Australija? Promatranjem karte svijeta može se uočiti kako se savršeno uklapaju jedni u druge, poput puzzli. To je zato što su svi nastali od jednog superkontinenta. Prije više od 245 milijuna godina postojao je samo jedan veliki kontinent - Pangea. Zbog pomicanja tektonskih ploča u Zemljinoj kori Pangea je počela pucati i dijeliti se na više blokova od kojih su nastali današnji kontinenti.

Nijemac imao puno dokaza da je postojao jedan kontinent

O ovome je prvi govorio 1912. godine njemački meteorolog Alfred Vegner, koji je naziv Pangea smislio spajajući grčke riječi “sva” i “zemlja”. Iako je imao puno dokaza za postojanje jednog kontinenta, nisu mu vjerovali sve do smrti. Tek godinama poslije je moderna geologija potvrdila njegovu teoriju tektonskih ploča. 

Tektonske ploče međusobno se sudaraju

Naime, Zemljina kora je sastavljena od 15-ak ploča koje se stalno kreću.

One nisu stabilne i međusobno se sudaraju. Kretanjem ploča kreću se i kontinenti. Računa se kako su ploče počele “šetati” Zemljom prije oko 2,7 milijardi godina. U šetnji ploča kopna su se spajala i razdvajala. Tako se razdvojila i jedna ogromna kopnena masa, superkontinent Pangea.

Ni današnji kontinenti nisu trajni

Pangea se raspala na dvije velike kopnene mase, a one opet na kontinente koje danas znamo. Ni današnji kontinenti nisu trajni. Oni se i dalje kreću, nekoliko centimetara godišnje. Otkriće da kontinenti leže na ogromnim tektonskim pločama dovelo je do zaključka kako su kontinenti postojali i prije stvaranja Pangee.

Smatra se da je prvi superkontinent Rodinia nastao prije milijardu godina i da je spajao većinu kontinenata na Zemlji, a raspao se na pet kontinenata prije negdje oko 600 milijuna godina.