Među domaćim ljekovitim biljkama, neven (Calendula officinalis) zauzima posebno mjesto. Rabili su ga još stari Egipćani i iz Egipta je prenesen u Europu. Rimljani su vjerovali da cvjeta svakog mjeseca, pa su ga nazvali Calendula. Taj naziv potječe od latinske riječi kalende što znači  prvi dan u mjesecu. 

Iako je jednogodišnja biljka, neven se sam pobrinuo za svoju dugovječnost. Kad procvjeta, njegovi cvjetovi sami raspršuju svoje sjeme. Zahvaljujući karakterističnu mirisu, cvjetovi nevena imaju moć rastjerivanja kukaca i biljnih štetočina. Zbog toga se ta biljka često i sadi u vrtovima. Neven je i prilično pouzdan prognostičar vremenskih prilika. Ako se njegovi cvjetovi ne otvore poslije sedam sati ujutro, toga će dana vrlo vjerojatno padati kiša.

Obilježja

Jednogodišnja je biljka dlakave i razgranate stabljike. Raste u visinu od 30 do 60 cm. Listovi su dlakavi i izmjenično raspoređeni. Cvjetovi su žuto-narančaste boje, promjera od 2 do 5 cm. Cvate od proljeća do jeseni, a u primorju i cijelu godinu. Za neven se smatra da je mediteranska biljka, ali je rasprostranjen i po cijeloj Europi. Raste i uzgaja se u vrtovima, a samonikao se može pronaći uz putove i plotove.

Neven kao lijek

Kao lijek se upotrebljavaju uglavnom cvjetovi koji se skupljaju i suše na propuhu, u tankom sloju i na temperaturi do 35 °C. Smatra se gotovo jedinstvenim sredstvom za rješavanje kožnih problema. Njegove su latice najvrednije jer sadržavaju velike količine eteričnih ulja, tanine, šećere, likopen i proteine. Sadržavaju i pigmente karotenoide koji cvjetovima daju divnu zlatnožutu ili jarko narančastu boju.

Na Školskom portalu možete saznati kako da sami napravite nevenovu kremu