Atlantida je otok drevne kulture koji je razoren prirodnom katastrofom, najvjerojatnije potresom ili potopom, kaže grčka legenda. Prvi put je spominje grčki filozof Platon prije gotovo 2500 godina. No njegova priča o izgubljenom kontinentu zagonetka je mnogim znanstvenicima.

Ne zna se je li Atlantida izmišljena ili je zaista postojala. Ne zna se ni gdje se točno nalazila.

To je navodno bilo prije 12.000 godina. Postoje stotine nagađanja o njezinoj lokaciji - od Grčke i Malte, preko Kanarskih otoka pa sve do Kariba i Indije.

O Atlantidi su snimani filmovi i crtići, te pisanje knjige

Platon je napisao kako je na otoku bilo veliko kraljevstvo koje je vladalo i drugim otocima te dijelom kontinenta. Onda je u strašnoj kataklizmi zauvijek nestala na dnu Atlanskog oceana. Do danas su napisane brojne knjige, snimani filmovi i crtići o Atlantidi, no nitko još nije riješio misterij. Neki znanstvenici i povjesničari uvjereni su da je ta mitska civilizacija postojala. Atlantida je u početku geolozima bila predmet ismijavanja.Većina njih ne vjeruje da je nešto takvo moguće. No prije dvije godine u vodama blizu Brazila znanstvenici su na velikoj dubini pronašli ostatke koji dokazuju da je ondje potopljen grad.

Istražitelji su odmah otkriće povezali s mitom o Atlantidi. Tim znanstvenika iz Japana i Brazila ovih je dana objavio svoje otkriće i tvrdi da je riječ o “brazilskoj Atlantidi”. Vjeruju da su pronašli tragove nepoznatog kontinenta. Očekivali su da će pronaći vulkansko kamenje i prašinu, no našli su granit koji se obično pojavljuje na kopnu. Dubina mora je 1800 metara, a najbliže kopno, Brazil, udaljeno je 2900 km.

Na osnovi tih analiza geolozi su počeli uviđati kako bi cijelo to područje moglo biti dio Atlantide. To nije prvi put da su znanstvenici počeli tražiti izgubljeni kontinent.

U moru pokraj Mauricijusa nađeni su tragovi cirkonij silikata, minerala koji su do tada nalazili samo na kopnu.

Bila je zlatom bogat otok

Prema grčkoj legendi, Atlantida je bila veliki otok na kojem je bilo zlata u izobilju. U sredini su bila dva izvora - jedan s hladnom i jedan s toplom vodom. Oko njih su stanovnici sagradili bazene za kupanje. Postojalo je više gradova i tri pristaništa.