Olimpijske igre u staroj Grčkoj, iz koje zapadna civilizacija vuče svoje korijene, imale su veliko značenje. Održavale su se svake četiri godine u čast bogu Zeusu u svetištu Olimpiji na poluotoku Peloponezu.

Starodrevne Olimpijske igre trajale su od 776. god. pr. Krista pa do 392. godine. U gotovo 1200 godina priređeno je oko 290 olimpijskih igara. Olimpijski plamen i danas se pali u grčkoj Olimpiji, i to sunčevom svjetlošću uz pomoć konkavnog zrcala. Na olimpijskoj baklji tisuće trkača ga nosi preko svih kontinenata, do grada u kojem će se održavati Olimpijske igre. 

Moderne Olimpijske igre osnovane su 23. lipnja 1894. godine u pariškoj Sorbonni. Idejni začetnik je humanist i povjesničar,  francuski barun Pierre de Coubertin.

Olimpijski krugovi

Najpoznatiji simbol su olimpijski krugovi. Pet međusobno povezanih krugova predstavlja jedinstvo pet kontinenata (Afrika, cijela Amerika, Australija, Azija i Europa), a boje tih krugova (s lijeva na desno: plava, žuta, crna, zelena i crvena) izabrane su jer svaka država svijeta ima na svojoj nacionalnoj zastavi barem jednu od boja.

Žene su sudjelovale tek od drugih Igara

Prve moderne Olimpijske igre u Ateni 1896. bile su uspješne. Sudjelovalo je 285 sportaša (samo muškarci) iz 13 država, a natjecali su se u 9 sportova i 43 sportske discipline. Prvi televizijski prijenos bio je 1936. godine iz Berlina. 

Najtrofejniji su Lewis i Phelps

Najveći olimpijci u povijesti OI su američki atletičar Carl Lewis i njegov sunarodnjak iz bazena Michael Phelps. Carl Lewis je nastupio na ukupno četirima Igrama na kojima je osvojio čak devet zlatnih i jednu srebrnu medalju u atletskim disciplinama 100 i 200 metara te skoku u dalj, dok je Michael Phelps osvojio čak 14 zlata i dvije bronce u plivanju.