Zgrada Sydneyske Opere ubraja se među najposebnija arhitektonska i građevinska ostvarenja 20. stoljeća, te upravo iz ovog razloga ona danas predstavlja jedan od najprepoznatljivijih simbola Sydneya i Australije. Zbog toga je 28. lipnja 2007. godine uvrštena na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Australiji i Oceaniji.

 Jedna je od najzaposlenijih koncertnih dvorana na svijetu s više od 1 500 izvedbi i više od 1,2 milijuna posjetitelja svake godine. U njoj djeluje više institucija kao što su: Australijska opera, Australijski balet, Sydneysko Kazalište i Sydneyski simfonijski orkestar. Ona je također i jedna od najvećih turističkih atrakcija u Australiji s više od 7 miilijuna posjetitelja godišnje od kojih oko 300.000 obavi detaljan obilazak s vodičem.

Zgradu je osmislio danski arhitekt Jorn Utzon čiji je dizajnerski prijedlog pobijedio 1957. godine u konkurenciji između 233 pristigle prijave na međunarodnom natječaju za njen dizajn. Projekt izgradnje započeo je od 1959., a završio tek 1973. godine, što je bilo čak 10 godine duže od planiranog plana završetka gradnje. Izgradnja kompleksa dijeli se na tri faze tijekom kojih je u prvoj izgrađen podij, u drugoj krovne konstrukcije, a u posljednjoj fazi interijer.

Britanska kraljica Elizabeta II. svečano otvara Sydneysku Operu 20. listopada 1973. godine. Bitno je istaknuti da je ukupna izgradnja cijelog kompleksa stajala 102 milijuna američkih dolara.

Sydneyska Opera izgrađena je u ekspresionističkom stilu te sadrži dvije glavne dvorane (od kojih najveća ima 2679 sjedala) i pet manjih dvorana, pet studija za probe, studio za snimanje te brojne kafiće, restorane i dućane sa suvenirima. Cijeli kompleks prostire se na površini od 18 tisuća m² , dužine je 183, a širine 120 metara. Važno je dodati da je zgrada postavljena na 580 stupova koji se nalaza 25 metara ispod površine mora, te da je njen krov prekriven s više od milijun bijelih pločica.