Bile su znanstvenice, ratnice, spisateljice, humanitarke i sportašice... a zajedničko im je to da su u onome što su radile bile odlične i da su svojim postignućima ostale upisane u povijest. Velik dio njih više nije živ, ali i danas se u školama uči o njihovim doprinosima društvu.

Kleopatra

Bila je egipatska vladarica, a priča se da ju je krasila iznimna, rijetko viđena, ljepota. Osim ljepote krasile su je inteligencija i smisao za politiku zahvaljujući kojima je uspjela sklopiti savezništvo s čuvenim rimskim vojskovođom Julijem Cezarom i na taj način učvrstiti svoju vlast. Nakon njegove smrt zavela je Cezarovog vojskovođu Marka Antonija koji joj je pomogao u borbi protiv Cezarovog pranećaka, cara Oktavijana. Međutim, nakon što je Oktavijanova vojska porazila njenu kod Akcija, na području današnje Grčke, 31. godine prije Krista, Egipat je pao pod vlast Rima, a osramoćena kraljica od tuge je počinila samoubojstvo.

Ivana Orleanska

Živjela je u 15. stoljeću, a od djetinjstva je imala vizije u kojima su joj arhanđeo Mihovil, sveta Katarina i sveta Margareta povjerili zadatak oslobođenja Francuza od Engleza. Svojom hrabrošću i nevjerojatnim duhom osvojila je srca vojnika, postala vojskovođom i otjerala Engleze u bitci kod Orleansa. Tijekom opsade Pariza je ranjena, nakon čega su je zarobile burgundske trupe i predali Englezima. Spalili su je na lomači pod osudom za herezu, a nakon smrti je proglašena mučenicom, a zatim i sveticom.

 Marie Sklodowska Curie

Ova Poljakinja je najslavnija znanstvenica među ženama i za mnoge vječna inspiracija u radu. Prva je žena na svijetu koja je osvojila Nobelovu nagradu 1903., za svoj rad na otkriću dva nova kemijska elementa, polonija i radija. Na taj je način dokazala da žene mogu biti jednako uspješne na svim područjima rada, kao i muškarci. Osim iz fizike, dobila je Nobelovu nagradu i iz kemije. Svoju ideju da je znanost djelatnost koja treba koristiti cijelom čovječanstvu dokazala je tako da nije patentirala proces izolacije radija, već je omogućila da ga istražuju i drugi. U drugom svjetskom ratu unovčila je Nobelovu nagradu svog preminulog supruga kako bi pomogla u liječenju ranjenika. 

Jane Austen

Ova engleska spisateljica iz 18. stoljeća pisala je ljubavne romane, a jedna je od rijetkih pisaca koji su slavu doživjeli za života. Bila je hvaljena zbog svog realističnog pristupa tadašnjem plemstvu, a do danas je jedna od najčitanijih britanskih autora svih vremena. Njeni najpoznatiji romani su "Razum i osjećaji", "Ponos i predrasude" i "Emma".

Anna Frank

Ova je Nizozemka bila jedna od najpoznatijih židovskih žrtava holokausta, a postala je slavna po svom dnevniku u kojem je svjedočila o osobnoj drami koju je proživjela njezina obitelj u tajnom skrovištu. Nakon što su ih 1944. našli pripadnici Gestapa, Anina obitelj je poslana u koncentracijski logor, gdje su svi, osim oca, preminuli. Anin je dnevnik nađen godinama nakon toga i do danas je svjetski bestseller.

Rosa Parks

U svijetu je poznata kao "prva dama borbe za ljudska prava". U vrijeme kada je to bilo nezamislivo, ne tako davne 1955. u autobusu je odbila prepustiti svoje sjedalo bijelcu, čime je izrazila nepokoravanje tadašnjim zakonima i dominaciji bijelaca u SAD-u. Mnogi slični protesti postali su simbol borbe Afroamerikanaca za jednakost, a za svoj je rad dobila mnoge vrijedne nagrade humanističkih društva diljem svijeta.

Valentina Terješkova

Prije 50 godina prva žena poletjela je u svemir. Bila je to Ruskinja Valentina Terješkova koja od radnice u tekstilnoj industriji postala prva astronautkinja na svijetu. Valentina Terješkova poletjela je 16. lipnja 1963. godine u svemirskom brodu ‘Vostok 6′ i u tri dana 48 puta je obletjela Zemlju nakon čega se izbacila iz broda i padobranom spustila na Zemlju.

Majka Tereza

Ova časna sestra rođena je Albanka koja je zahvaljujući cjeloživotnom humanitarnom radu 1979. zavrijedila Nobelovu nagradu za mir. Osnovala je katoličku redovničku zajednicu Misionarske ljubavi, koja je pomagala siromašnima u brojnim misijama. Najviše se ističu njezine misije u spašavanju djece 1982. kod opsade Bejruta, u Etiopiji i Armeniji. Umrla je 1996.g, a više puta je posjetila i Hrvatsku.

Janica Kostelić

Jedina je žena koja je osvojila četiri zlatne medalje na Olimpijadi u disciplinama alpskog skijanja, a druga je skijašica na svijetu koja je pobijedila u svih pet disciplina u jednoj sezoni. Također drži i rekord najvećeg broja bodova u jednoj sezoni, a ukupno je pobijedila u 30 utrka Svjetskog kupa te je peterostruka svjetska prvakinja. Njezina je karijera bila obilježena brojnim ozljedama, a to je naposljetku bio i razlog njezina povlačenja iz svijeta skijanja u kojem će ostati zapamćena kao najveća skijašica svih vremena.