Ljudi su nekad promatrali prirodu ne bi li saznali kakvo će biti vrijeme. Gledali su nebo te kako se ponašaju biljke i životinje i na osnovu toga donosili prognoze. Primjerice, ljudi misle da se mačka čisti jezikom pred lijepo vrijeme jer se u njezinu krznu stvori elektricitet kojeg se pokušava riješiti. Kad je vlažno i prijeti kiša, taj elektricitet nastaje sam od sebe. I danas se svakog 2. veljače u Americi prati svizac i njegova sjena kako bi se prognozirao nastavak zime. Nijemci za to imaju jazavca. No danas se ipak više pouzdajemo u znanstvene metode. Vremenom se bave meteorolozi sa satelitima, računanjima i statističkim podacima. Za prognoziranje vremena svaki dan se prikupljaju podaci iz cijelog svijeta. Meteorološke procese bilježi više od 8000 postaja na kopnu, brodovima, zrakoplovima, balonima, naftnim platformama i meteorološkim satelitima. Podaci se prenose računalnim centrima u Moskvu (Rusija), Washington (SAD) i Melbourne (Australija). Na osnovu tih podataka nastaje regionalna i globalna vremenska prognoza. Podaci se zatim šalju u meteorološke zavode diljem svijeta u kojima ih meteorolozi kombiniraju s vlastitim mjerenjima i tako stvaraju prognozu za svoju zemlju.
Hrvatska ima Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) koji je dio svjetske mreže meteo službi. Glavne meteorološke postaje smještene su na 34 mjesta u cijeloj zemlji. Meteorološki sateliti prikupljaju informacije o vremenskim procesima na planetu. Analiziraju i snimaju oblake, mjere temperaturu morske površine, brzinu vjetrova te količinu vlage u zraku. Svakih pola sata šalju podatke i fotografije meteorološkim postajama na Zemlji.
Postoji dugoročna i kratkoročna prognoza vremena.
Prognoze za sljedeća dva-tri dana danas su vrlo točne. Meteorolozi imaju gotovo 90 posto uspješnosti za prognozu unutar 36 sati. Prije se meteorološkim topovima pokušavalo izazvati kišu. Danas se oblake “cijepi” kristalima srebrnog jodida. Oni uzrokuju kondenzaciju vodene pare i nastanak kišnih kapi. Kristale u oblake donose avioni, a oblaci nakon toga puštaju do 25 posto više kiše. Protugradne rakete ispaljuju se kako bi se spriječila tuča koja uništava usjeve.
Prve postaje nastale su krajem 18. stoljeća
Meteorologija je znanost o Zemljinoj atmosferi i promjenama u njoj. Prve meteorološke postaje nastale su krajem 18. stoljeća nakon izuma važnih instrumenata poput barometra i živina toplomjera. U tom razdoblju Benjamin Franklin proučavao je munje i izumio gromobran. Nakon 1800. godine počele su se službeno bilježiti i pratiti vremenske prilike.
Prognoza je vrlo važna u prometu
Vremenske prognoze nisu važne samo onima koji žele znati kako se odjenuti i treba li ponijeti kišobran. Puno su važnije zračnim lukama i brodovima kako bi se spremili na moguće oluje. Vrijeme je važno i za cestovni promet te poljoprivredu. Kad ljudi znaju što ih očekuje, mogu se pripremiti te izbjeći štetu i nesreće.