Djeca diljem svijeta željno iščekuju božićno jutro kad će pod borom pronaći poklone od Djeda Mraza. No jeste li znali kako je nastao običaj darivanja?

Darivanje u božićno vrijeme povezano je s početkom nove godine, a korijeni darivanja u to doba sežu do starog Rima. Tada su se darivale borove grančice iz šume, a tek kasnije slatkiši, bakreni i rjeđe zlatnim novčići te ostale sitnice. Darivalo se s namjerom da godina koja slijedi bude obilna, bogata i radosna poput njezinog prvog dana.

Tradicija božićnog darivanja, kakvu danas znamo, počela je u viktorijanskoj Engleskoj i razvila se na američkom tlu. Uz običaj darivanja upućivala se čestitka – želja za blagostanjem. 

U Hrvatskoj su poznati raznoliki običaji darivanja u vrijeme prije i poslije Božića. Na početku su odrasli darivali djecu, a kasnije i međusobno. Darovi su bili plodovi iz prirode – jabuke, orasi, lješnjaci, suho voće, jaja, a ljudi su i sami izrađivali poklone kako bi razveselili svoje najdraže, primjerice suhi sir, vino, rakiju, peciva i kolače, suho meso i mesne prerađevine, pletenu obuću i odjeću, drvene igračke.

Danas su darovi nešto drugačiji  - od sitnica, slatkiša pa sve do velikih i skupih poklona, no najbitnije je da su od srca. Djeca će se, naravno, najviše razveseliti igračkama.