Jesen je kišovito godišnje doba u kojem su dani sve kraći. Sljedeći put kad vam ta dosadna kiša počne ići na živce, pomislite kakav bi život bio bez nje. Ne bi bilo trave, cvijeća, drveća, ptica, pčela... Postoje mjesta na svijetu gdje nema života jer nema kiše. Kad sunce zagrijava površinu Zemlje, isparava voda. Zagrijani zrak i plinovita vodena para dižu se sa zemlje. U zraku su uvijek prisutne sitne kapi vodene pare. U toplom zraku ih ima više nego u hladnom pa je zato ljeto vlažnije. Kad se topli zrak diže, sa sobom nosi i kapi vode. Te sićušne kapi jačaju kad dođe hladni zrak. Kad se topli i hladni zrak pomiješaju, vodena para se pretvara u vodu ili led. Od tih kapljica nastaju oblaci. Kako oblaci rastu, kapljice se spajaju i postaju teške. Zbog gravitacije padaju na zemlju u obliku kiše. Može biti lagana kišica ili jaki pljusak. Sipiti može satima, a jak pljusak traje kratko, ali padne puno vode. Jaka kiša može izazvati poplave.

Kiša je na Veneri mnogo opasnija

Kiša pada i na drugim planetima u našem Sunčevu sustavu, ali je drugačija od kiše na Zemlji. Na Veneri se sastoji od sumporne kiseline, ali zbog velike vrućine isparava čak i prije nego što stigne na površinu planeta.

Kišnica nikako nije za piće

Kiša sadrži više od vode. U njoj su nečistoće, prašina, insekti, čak i kemikalije. Zato ne valja piti kišnicu.

Tijekom oluje palo je gotovo dva metra kiše

Najviše kiše u jednom danu palo je na francuskom otoku La Réunion u Indijskom oceanu tijekom tropskih ciklona Denise 8. siječnja 1966. Izmjereno je 182,5 centimetara.

Kapi kiše su brze

Kapi kiše padaju na zemlju brzinom od 11 do čak 28 kilometara na sat. Otprilike su kao brza vjeverica.