Kao što samo ime govori, može se zaključiti da dolazi sa Šestina, višestoljetnog gradskog naselja u podsljemenskoj zoni. Kišobran je bio neizostavni dio bogate šestinske nošnje, koju su tamošnji stanovnici nosili do 60-ih godina 20. stoljeća.

Danas se najljepši primjerci jedne od najslikovitijih hrvatskih narodnih nošnji od iznimne vrijednosti, čuvaju za posebne prigode, folklorne priredbe i svečanosti, a u svakodnevnoj upotrebi jedino se zadržao taj jedinstveni suvenir, poznat i kao ‘šestinska ambrela’.

Kada se nad Zagrebom spuste tmurni oblaci i kiša, njegova jarko crvena boja i prepoznatljivi šestinski uzorak, uljepšavaju gradske ulice. Na jednom ih mjestu uvijek možete vidjeti na okupu – na poznatoj tržnici Dolac u samom središtu Zagreba. Bilo sunce ili kiša, zagrebačkim kumicama i prodavačima voća i povrća najbolja su zaštita od sunca i kiše, a slika impresivnih crvenih kišobrana, krasi mnoge slike, fotografije i turističke razglednice iz Zagreba. Posjetitelji hrvatske metropole često im se dive i pitaju kakvu tradiciju i predaje čuvaju.

Boja priča posebnu priču

Obzirom da datiraju još iz 18. stoljeća, tradicija je neupitna, a priča? E, ona je vrlo zanimljiva. Legenda kaže da je za njegovu jarku boju zaslužna ljubav između dvoje mladih. Jankić je Janici došao izjaviti vječnu ljubav, a skriveni od kiše ispod velikog crnog kišobrana, a kada su se strastveno poljubili, kišobran je pocrvenio od snage ljubavi. 

Lik Ivek iz poznate istoimene pripovijetke ‘Šestinski kišobran’ hrvatske književnice Nade Iveljić, tvrdio je kako je najljepši kišobran upravo ovaj iz Šestina.