Talijanskog slikara, arhitekta, izumitelja, glazbenika, kipara, mislioca, matematičara i inženjera, rođenog 1452., nazivaju genijem renesanse. Njegove slike “Posljednja večera” i “Mona Lisa” spadaju među najpopularnije slike tog razdoblja. No nije ostavio trag samo u umjetnosti. Matematika, geologija, anatomija, astronomija, mehanika, tehnika proizvodnje oružja, botanika, optika, arhitektura... U mnogim je područjima dao doprinos. 

Zahvaljujući Leonardu da Vinciju danas čitamo knjige i novine. Da Vinci je predložio da se pri tiskanju papir kreće horizontalno, a preša vertikalno. Na taj način tiskanje se moglo obavljati bez prekida.

To je bila revolucija u razvoju tiskarstva. Od tada su se knjige mogle tiskati u velikim količinama i znanje više nije bilo rezervirano samo za plemiće i Crkvu. Leonardo da Vinci bavio se prirodnim znanostima i ljudskim tijelom. Secirao je trupla, iako je to tada bilo strogo zabranjeno. Opisivao je građu tijela i tako je nastajala anatomija. U tom periodu velikog kulturnog napretka i velikih projekata, Da Vinci je “donio” mnoge izume, od padobrana pa do strojeva za gradnju crkava i palača.

Njegove ideje zapisane su u više od 6000 zapisa. Vjerovalo se da posjeduje alkemičarsku moć pretvaranja olova u zlato i da je stvorio eliksir koji odgađa smrt. Njegovi brojni izumi uključivali su i oružja te strašne sprave za mučenje koje se do tada nisu mogle uopće ni zamisliti.

Patio je od disleksije i bio je vrlo talentiran 

Da Vinci je vodio tajne dnevnike nečitkim obrnutim rukopisom. Tada se nije znalo zašto, ali Leonardo je bio disleksičan. Učio je kod najboljeg kipara i slikara tog vremena te je vrlo brzo napredovao, društveno i intelektualno.

Utro je početke shvaćanja ljudske anatomije

Jedna od njegovih najslavnijih skica je blijedožuti pergament na kojem je goli muškarac - Vitruvijev čovjek. Nazvan je po rimskom arhitektu Marcusu Vitruviusu. Smatrali su ga anatomski najtočnijim crtežom tog vremena. Skica kruga u kojem je muškarac raširenih ruku i nogu postala je kulturna ikona.

Crtao je helikoptere 400 godina prije nego što su se pojavili 

Leonardove ideje bile su ispred njegova vremena. Napravio je nacrte za napravu nalik današnjem helikopteru oko 1500. godine. Helikopteri su se pojavili tek 20-ih godina 20. stoljeća. 

Mona Lisa

Slika se nalazi u pariškome muzeju Louvre. Naslikana je na jablanovoj dasci. Puno se govorilo o tajni Mona Lisina osmijeha. Povjesničari umjetnosti smatraju da je trik što je Mona Lisa puno veća s lijeve strane nego s desne. Lijeva je ženska, a desna muška strana. Da Vinci je govorio da je Mona Lisa njegovo najbolje djelo i uvijek ju je nosio sa sobom na putovanja.