Kada je u pitanju prehrana, dinosauri se dijele u tri skupine. Neki su bili biljojedi, neki mesojedi, a neki su jeli sve. Tih je bilo najmanje.

Biljojedi su imali tupe zube. Bili su prilagođeni teško probavljivoj hrani. Njihov probavni sustav bio je već od onog koji su imali mesožderi. Neki od biljoždera znali su gutati i stijene. Kada bi progutali stijenu ona bi se zaglavila u njihovom želucu, a pomoću nje hrana bi se lakše usitnila. Neki od poznatijih biljoždera su  terinizosauri, gallimimus, diplodok, stegosaur i iguanodon. 

Gušteri s kosama su se gegali i jeli lišće s grana

Terinizosauri, odnosno gušteri s kosama bili su velike, spore, dvonoge životinje. Na prvom prstu prednjih nogu imali su jednu pandžu koja je bila duža od ruke čovjeka.Ostale dvije pandže bile su kratke. Na svojim dugim stražnjim nogama su se gegali. Imali su dugi vrat koji su istezali kako bi s viših hrana skidali lišće kojim su se hranili. Bili su dugi 12 metara i živjeli su u šumama koje su bile blizu rijeka u Aziji.

Galimmimus je bio tri puta više od čovjeka

Gallimimus ili oponašatelj kokoši bio je dug oko šest metara i tri puta viši od čovjeka. Imao je dugački i gipki vrat,  a njegova glava slična je glavi današnjih ptica. Svojim očima vidio je na sve strane. Na rukama je imao po tri prsta na koji su bile dugačke zavinute pandže. Sa njima je vjerojatno hvatao lišće. Živio je u riječnim dolinama u istočnoj Aziji. 

Diplodok je mogao narasti do čak 30 metara

Diplodok je imao vitki vrat i rep zbog kojih je bio dulji od teniskog igrališta.Mogao je narasti do čak 30 metara pa je bio najdulja kopnena životinja. Ipak, nije bio težak jer su njegovi vrat i rep bili tanki. Iako je njegov vrat bio jako dug nije mogao puno dignuti glavu. Zato se nije hranio lišćem s visokih grana nego je jeo nisku paprat. U svom želucu imao je kamenje pa se hrana koju je pojeo pretvarala u kašu. Njegove prednje noge su bile kraće od stražnjih. 

Stegosauri su imali neobične ploče na leđima

Stegosauri su bili dugi devet metara i jeli su bilje. Živjeli su u otvorenim šumama Sjeverne Amerike. Bili su posebni zbog ploča na leđima. Niz ploča protezao se od vrata, preko leđa sve do repa. Bili su veličine manjeg autobusa. Znanstvenici ni nakon godina istraživanja ne mogu zaključiti čemu su služile neobične ploče na leđima. Možda su bile za obranu, a možda za strašenje protivnika. 

Iguanodon je mogao narasti do 12 metara

Iguanodoni su bili veliki od osam do 12 metara. Hranili su se lišćem, grančicama i paprati i živjeli su u Europi, Aziji i Sjevernoj Americi. Zbog veličine lako su se hranili s drveća, a jaki zubi i pokretna donja čeljust olakšavali su im da žvaču i tvrde biljke. Bili su slični današnjem nosorogu. Bili su posebni zbog svojih ruku koje su im bile oružje, koristili su ih za hodanje i s njima su privlačili raslinje.