Izuzetno su društvene i ne podnose samoću, pa žive u velikim stadima. Suživot alpaka i čovjeka na južnoameričkom kontinentu počeo je još 3000 godina prije Krista. 

Pleme Inka koristilo ih je za vuču različitih predmeta, a odjeća od njihove kvalitetne vune bila im je znak bogatstva. Alpake su gotovo izumrle kad su u Južnu Ameriku stigli Španjolci. Umjesto njih uzgajali su ovce, ali lokalno stanovništvo uspjelo je sačuvati ove deve bez grbe, koje mnogi još uspoređuju s ljamama. 

Alpake danas žive u Boliviji i Peruu. Imaju dugačko krzno, koje može narasti do pola metra. Uglavnom su smeđe, crne ili sive. Njihova vuna prodaje se u cijelom svijetu, a meso je specijalitet u Južnoj Americi. Alpake imaju duge i tanke noge te malu glavu. Jedu samo travu. Ženke nose mladunčad gotovo cijelu godinu, a tek okoćeno mladunče lokalno stanovništvo zove “cria”. 

Ženka alpaka obično koti samo jedno mladunče. Ne čisti ga i ne dira posteljicu. Beba počinje sisati tek kad se sama digne na noge. Ako se strana životinja približi majci i mladome, ženka će se braniti pljuvanjem. Alpake zovu životinjama s najsimpatičnijim frizurama.

Alpake se odlično slažu s kozama, a neprijatelji u prirodi su im vukovi, lisice i kojoti.