Talijanski moreplovac, istraživač i trgovac Kristofor Kolumbo željan slave i bogatstva dogovorio je sa španjolskim vladarima da mu osiguraju brodove, ljude i opskrbu jer će na svom sljedećem putovanju zasigurno pronaći put do Azije preko Atlantika. Obećao im je, naravno i silno bogatstvo koje će donijeti sa svoje ekspedicije.
Kralj i kraljica, supružnici Izabela Kastiljska i Ferdinand Aragonski, tada najmoćniji i najuspješniji europski vladari željeli su isto što i Kolumbo, i pristali su.
Osigurali su mu tri broda, dali mu čin admirala, potkralja svih novootkrivenih područja i trećinu svega blaga koje pronađe.
Na današnji dan 1492. Kolumbo je stupio na tlo Novog svijeta, a mi vam donosimo manje poznate činjenica o čovjeku kojeg nazivaju najvećim moreplovcem i istraživačem u povijesti
1. I premda je Kolumbo u povijesti zapisan kao čovjek koji je otkrio Ameriku, i premda ju je pronašao, Kolumbo nikada nije vjerovao da je pronašao Novi svijet. On je zapravo tražio novi prolaz do Azije, i novo kopno na koje je stigao je za njega bila - Azija. Čvrsto je vjerovao do kraja života kako je stigao do zemlje koja je jako blizu Japana i Kine.
2. Na putovanju prema Americi Kolumbo je obećao nagradu onome tko prvi vidi kopno. To je bio mornar Rodrigo de Triana. On ga je prvi ugledao dok je stražario na brodu Pinta, u 2 sata ujutro i odmah je počeo vikati. Probudio je ostatak posade, Pucnjem su obavijestili Kolumba koji je kasnije tvrdio da je sam ugledao svjetla na obali nekoliko sati ranije, čime si je osigurao doživotnu mirovinu, koju su španjolski kralj i kraljica obećali prvoj osobi koja ugleda kopno. Mornar, naravno, nikada nije vidio obećanu nagradu.
3. Kolumbo je navodno bio duboko religiozan čovjek no to se iz njegovih postupaka ne bi reklo. Osim robom on je trgovao i robljem. Uredno je prodavao ljude iz novootkrivenih zemalja, no ubrzo se razočarao kada je španjolska kraljica zabranila porobljavanje novih doseljenika s njegovih putovanja.
4. Prije nego što su španjolski vladari, a razmišljali su dugih 6 godina, pristali financirati Kolumbovu veliku avanturu, drugi vladari su ga više puta odbili. Odbijenicu je dobio od engleskog kralja Henryja VII. i francuskog kralja Charlesa VIII. Kraljevski savjetnici nisu previše vjerovali u Kolumbove sposobnosti i vještine pa su svoje monarhe uvjerili da su Kolumbovi istraživački izračuni pogrešni i da će putovanje najvjerojatnije biti ogroman gubitak novca.
5. Kolumbo je mislio da mu je najveći problem pronaći novac za financiranje putovanja. No, kad je napokon došao do njega shvatio je da ima puno veći problem - pronaći mornare. Naime, tada još nitko nije vjerovao da je zemlja okrugla i svi su se bojali da će brod kad dođe do kraja zemljine ploče pasti te da će svi poginuti. Tako da se Kolumbo namučio dok je pronašao posadu.
6. Kolumbovi posmrtni ostaci dugo su se 'seljakali'. Umro je u Španjolskoj 1506. godine, a njegovi su ostaci poslani u Santo Domingo 1537. godine. No, 1795. godine su poslani u Havanu, a onda su 1898. poslani natrag u Španjolsku.