Tada još obična žena iz Pskova, Olga se 903. godine udala za Igora od Kijeva, budućeg vladara Kijevska Rusa, federacije koju Rusi, Bjelorusi i Ukrajinci smatraju svojom kulturološkom pradomovinom te sina osnivača važne dinastije 'Rurik'. Godine 912. bračni je par preuzeo tron Kijevska Rusa, a 945. su dobili sina Svyatoslava. 

Tri godine nakon rođenja sina Igor je otputovao u posjetu plemena 'Drevlian' kako bi pokupio danak. No, pleme je smatralo da Igor traži previše za svoju vladavinu pa su ga jednostavno - ubili. 

Olgu je to duboko potreslo. S obzirom da je njihov sin još uvijek bio premlad, vladavinu nad Kijevska Rusom preuzela je upravo ona. Drevlima se pak nije nimalo sviđala činjenica da će njima  vladati jedna žena, a tek su se uspjeli 'riješiti' njena supruga. 

Oni su stoga Olgi poslali ambasadore, svojih dvadesetak najboljih ljudi,  koji su je trebali nagovoriti na brak s njihovim princem Malom. Na taj bi način pleme kroz brak zavladalo cijelim Kijevska Rusom. 

Krvava osveta u nekoliko 'činova'

Olgu mišljenje ubojica njenog supruga nije uopće zanimalo. Dok su oni promišljali kako je se riješili i zavladati kraljevstvom, ona je 'skicirala' plan od kojeg se Drevli nikada neće oporaviti. Njena je osveta izvedena u nekoliko iznimno okrutnih etapa. 

U prvoj je etapi ljubazno primila ambasadore, samo da bi ih nekoliko sati kasnije njeni podanici žive zakopali. Nakon toga je poslala poruku princu Malu i javila mu da je spremna na brak s njim. No, prije no što se on realizira, zatražila je da joj princ pošalje svoje najbolje vojnike kako bi je štitili na putu svojem budućem suprugu. 

Nakon što su stigli, Olga je vojnike uputila u kupalište kako bi se opustili nakon napornog puta. Pogađate, njeni su ih podanici čvrsto zatvorili i žive ih spalili. 

Bio je to te početak paklenog plana koji će Olga izvesti već nekoliko dana kasnije. Ona je naime odlučila uništiti sve Drevle pa ih je pozvala na sprovod za preminulog Igora. Njih nekoliko tisuća zaista je i došlo. Nakon što su se napili, Olgina je vojska pobila oko pet tisuća Drevla. 

No, to nije bio kraj. Njene su se jedinice već sljedeće jutro pojavile pred vratima Iskorostena, glavnog grada potpuno obezglavljenih Derevla. Puni očaja Olgi su ponudili med i fino krzno u zamjenu za slobodu. Na njihovo iznenađenje, Olga je to odbila i od svakog domaćinstva zatražila samo po tri vrapčića i tri goluba. 

Pristali su i tako zapravo potpisali vlastitu smrtnu presudu. Naime, na svaku su pticu privezani komadići sumpora omotani u tkaninu. Već sljedeću noć ptice su namjerno puštene. Odletjele su kućama svojih vlasnika i sa sobom ponijele ubojite paketiće koji su zapalili kuće, staje i ostale nastambe za ljude i životinje. Ni jedna kuća nije pošteđena. Okupirani grad nestao je u nekoliko sati. 

Nakon svega ovoga vjerojatno će vas iznenaditi da je Olga od Kijeva jedna od prvih pravoslavnih svetica. Naime, ona se obratila između 945. i 957. godine.  Iako u tome nije imala podršku sina, vladavinu mu je prepustila kad je navršio 18 godina. 

Iz njegovog se pak braka rodio sin koji će kasnije postati poznat kao 'Vladimir Veliki', čovjek na kojeg je Olga imala ogroman utjecaj i koji je kršćanstvo proglasio službenom religijom Kijevska Rusa. Unatoč svojoj krvavoj osveti za smrt muža kroz i smrt nekoliko tisuća ljudi, Olga je 1547. godine proglašena sveticom zbog pokušaja da osnuje 'kršćansku naciju'. Iako nije uspjela preobratit ni vlastitog sina, pravoslavci je danas smatraju 'jednakom apostolima'.