Lubanja koju su pronašli na danskom otoku Sealandu 2007. godine nije potaknula rasprave sve do 2010. godine nakon što su primijetili da struktura kostiju ne pripada čovjeku niti nekoj poznatoj životinji. Iskopali su je tijekom zamjene kanalizacijskih cijevi, a prvo se smatralo kako je to glava konja, jer je kuća pred kojom su je iskopali nekada pripadala mesaru. Primijetili su nakon nekog vremena kako je oblik više 'ljudski', ali su sve ignorirali jer nisu pronašli ni jedan drugi dio dijela tog stvorenja osim lubanje. 

Djelatnici Instituta 'Niels Bohr' u Kopenhagenu istraživali su podrijetlo lubanje te su zaključili kako je stvorenje kojem pripada lubanja živjelo između 1200. i 1280. godine. Vjeruju i kako je zakopana oko 1900. godine. Neke od teorija koje se povezuju s lubanjom navode i kako pripada izvanzemaljcu, a da izvorno potječe s Balkana. Osim na Balkanu, vjeruje se kako su ju čuvali i u Francuskoj te Njemačkoj prije nego su ju donijeli u Dansku. 

Lubanja sa Sealanda je jedan i pol puta veća od lubanje Homo sapiensa. Očne duplje su posebno uočljive jer su puno veće od ljudskih. Glatka površina lubanje ukazuje na to kako je stvorenje bilo prilagođeno hladnoj klimi. Zbog velikih očnih duplji vjeruje se i kako je stvorenje bilo prilagođeno za život u mraku ili možda na nekom udaljenom planetu koji kruži oko udaljenih zvijezda, prenosi portal Unexplained Mysteries. Znanstvenici nisu uspjeli otkriti misterij lubanje.