Hrvatski vojnici u Tridesetogodišnjem ratu na brzinu bi skinuli kravatu koja im je bila dio odore i njome povezali ranu kad je trebalo. To se svidjelo francuskom dvoru.

 Encyclopedia Britannica pojavu kravate veže uz imenicu cravat i 1656. godinu. Hrvatskim vojnicima u 17. stoljeću kravata je bila dio vojne uniforme, a onda su ih svi kopirali.

Prvi ih je, poslije Hrvata, u 17. stoljeću počeo nositi francuski kralj Luj XIV., a za njim se poveo cijeli dvor, otkrili su nam jučer u zagrebačkom Etnografskome muzeju povodom Svjetskog dana kravate. Dekorativni odjevni predmet oblika vrpce koji se nosi oko vrata provučen ispod ovratnika košulje danas je simbol elegancije. Smatra se da postoji čak 85 načina na koji se kravata može svezati.

Ipak, prije 300 godina Englezi, kojima se hrvatski izum također svidio, znali su tek za jedan bizaran način. Vezivali su kravatu toliko čvrsto oko vrata da bi to muškarcima često zaustavljalo cirkulaciju i izazivalo nesvjesticu. Međutim, čvor nisu popuštali jer su vjerovali da će samo tako izgledati dovoljno elegantno. Kasnije su je baš oni njegovali, razvijali i tehnološki usavršili.

Do početka 19. st. kravate su bile bijele, a Englezi su uveli šarolike, kao pokazatelj nečijeg ukusa.

Stoga kravata i jest simbol Europe. Najdužu na svijetu svezali su 2003. godine oko pulske Arene. Imala je 800 metara. Hrvatska je zbog nje ušla u Guinnessovu knjigu rekorda.

Najviše kravata na svijetu se pak proizvodi u kineskom gradu Shengzhou, čak 200 milijuna godišnje. Amerikanci godišnje troše milijardu dolara kako bi kupili 100 milijuna kravata. U Iranu je pak nakon islamske revolucije bilo zabranjeno imati kravatu jer je simbol zapadne kulture.

Postoji kravata koja je otporna na metak kalibra devet milimetara za klijente kojima je sigurnost na prvome mjestu. Satya Paul Design Studio napravio je kravatu vrijednu 220.000 dolara koja na sebi ima 271 dijamant i 150 grama zlata.