Rodovnik dokazuje porijeklo i čistokrvnost pasa, no sve se češće postavlja pitanje: Jamči li rodovnik da su takvi psi zdraviji? Na ovo će pitanje, na skupu Real Dog Conference koji će se održati 10. i 11. studenoga, pokušati odgovoriti i genetičarka mag. ing. agr. Mateja Janeš.

Ona je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu završila preddiplomski studij Animalnih znanosti, a diplomski studij Genetike i oplemenjivanja životinja 2011. godine. Nakon toga upisuje doktorski studij na Agronomskom fakultetu i volontira na Zavodu za ribarstvo, pčelarstvo, lovstvo i specijalnu zoologiju. Već je održala više predavanja o genetici pasa, a trenutačno dovršava disertaciju iz polja populacijske genetike pasa na Agronomskom fakultetu u Zagrebu u suradnji s Biotehničkim fakultetom Sveučilišta u Ljubljani. 

Na prvoj konferenciji posvećenoj zaštiti i dobrobiti pasa, koja se održava uz medijsku podršku 24sata, Mateja Janeš će govoriti i o genetičkim testovima kojima se mogu ustvrditi već postojeći genetički poremećaji i o genetskim postupcima koji mogu pomoći pri ozdravljenju nastalih problema. Pokušat će odgovoriti i na pitanje što je s genetikom mješanaca i vrijede li za njih ista pravila kao i za čistokrvne pse? 

Na konferenciji će se moći poslušati i predavanje o važnosti pravovremene kastracije kuja i o osobitosti spolnosti pasa, a održat će ga izv. prof. dr. sc. Nikica Prvanović Babić, dr. med. vet. 

- Iako danas postoji obilje literature koja detaljno obrazlaže odlike spolnog ponašanja i funkcioniranja spolnih organa pasa, te prednosti i nedostatke kastracije u različitoj životnoj dobi, ljudi su i dalje često zbunjeni kada treba jasno i nedvojbeno odlučiti što je najbolje za njihovu životinju, koju praktički smatraju članom obitelji. Upravo u tome i leži dio problema. Naime, psi se po svojoj psiho-socijalnoj biti kojoj je prilagođena njihova fiziologija, bitno razlikuju od nas.

Upravo stoga je važno da se, u najboljem interesu životinje, prilikom donošenja takvih odluka, posavjetuju s veterinarom koji i inače vodi brigu o zdravlju njihovog ljubimca odnosno ljubimice. O ovoj vrlo aktualnoj bitnoj temi saznajte više - kazuje o svom predavanju dr. med. vet. Nikica Prvanović Babić.

Doktorica veterinarske medicine i izvanredna profesorica i znanstvena savjetnica na Klinici za porodništvo i reprodukciju Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu specijalizirala je veterinarsku ginekologiju, a potom se usavršavala na klinikama u Austriji, Njemačkoj, Belgiji i Velikoj Britaniji. 

Na konferenciji će se, u dva dana, u prostoru Nove galerije (Zagrebačka avenija 104) moći odslušati 12 predavanja i prezentacija biheviorista, veterinara, kinologa, aktivista i najboljih poznavatelja psećih života, a sve s jasnim ciljem: podizanje svijesti o dobrobiti i zaštiti pasa te širenje znanja o njihovim potrebama kako bi se smanjio broj napuštenih životinja. Naravno, jedini put do toga je edukacija uz vrhunske stručnjake. 

U cijeloj Hrvatskoj postoji problem napuštenih pasa (eng. abandoned dogs - oni koji su nekad imali vlasnika) odnosno lutalica (eng. stray dogs - oni rođeni i odrasli na ulici) koji nije njihov problem već naš. Mi smo odgovorni za njih i oni trebaju našu pomoć. To je povod našem okupljanju, poručuju nam organizatori konferencije iz Udruge za dobrobit i zaštitu životinja Indigo. 

Stručnim predavanjima biheviorista, veterinara te ljudi iz prakse i razmjenom iskustava želimo potaknuti pozitivne promjene i napraviti Hrvatsku boljim mjestom za naše najbolje prijatelje. Teme predavanja su odabrane prema višemjesečnim razgovorima s volonterima i stručnjacima koji se problematikom napuštenih pasa bave dugi niz godina koje pokrivaju sve aspekte dobrobiti pasa - kazala je Dora Perši, iz Udruge Indigo. 

Za vrijeme trajanja konferencije za sve sudionike osigurana je okrijepa i osvježenje, osiguran je i parking.   
Svoje mjesto osigurajte na linku za prijave.