Zimski mitovi: Gripa je tek jaka prehlada, a juha liječi baš sve

Naslijeđenu mudrost “Nemoj dugo biti vani na hladnoći, prehladit ćeš se” iz zime u zimu mnogi roditelji ponavljaju djeci. No ta bakina lekcija neće vas sačuvati od prehlade, kaže otorinolaringolog D. J. Verret. Početak prvih zimskih padalina pravi je trenutak da padnu i ti ukorijenjeni mitovi o zimi te njezinu utjecaju na zdravlje.

Za razliku od toplih, sunčanih dana, hladno je vrijeme na lošem glasu jer asocira na prehlade, gripu i depresiju. Doda li se tomu još i blagdanski stres, popis zimskih “nuspojava” mogao bi pokvariti zimske radosti. No vratimo se mitu s početka priče u kojem, tvrde stručnjaci, nema istine.

Bezbrižno uživajte na snijegu i u zimskim šetnjama jer se nećete prehladiti ako ste dugo vani kad su temperature ispod ništice. Iako štipa za obraze, hladnoća nije ni u kakvoj vezi s rizikom od prehlade.

- Prehladu uzrokuju virusi ili bakterije koji se zimi pojačano šire, ali ne zbog boravka na zraku, nego u zatvorenim prostorima, u kojima smo u bliskom kontaktu s ljudima - ističe dr. D. J. Verret.

- Upravo je izlazak iz kuće te boravak na svježemu zimskom zraku najbolja prevencija protiv prehlade jer vas čini manje osjetljivima na neugodne mikrobe koji vrebaju u prostorima kroz koje prolazi mnogo ljudi - dodaje otorinolaringolog Verret.

Mit: Kokošja juha liječi sve

S naraštaja na naraštaj prenosi se mit o ljekovitim moćima kokošje juhe. Iako nije čudotvorna i neće vas izliječiti od gripe, u tome mitu ipak ima i istine, tvrdi dr. Sharp. Dokazano je kako pozitivno utječe na imunosni sustav odnosno agregaciju neutrofila, bijelih krvnih stanica koje su prva crta obrane tijela protiv bakterija i gljivica. Vruća juha osigurava potrebnu tekućinu te umiruje upaljeno grlo, no ipak nema ljekovita svojstva koja mogu pomoći u borbi protiv gripe.

Mit: Zimi koži ne treba UV zaštita

Iako je hladno i oblačno, to ne znači kako vam ne treba krema sa zaštitnim faktorom, upozorava dermatologinja Debra Jaliman. Iako zimi nema mnogo sunčanih dana, UV zrake su itekako prisutne te se preporučuje upotrebljavati kreme sa zaštitnim faktorom 30. Najbolji su izbor UVA i UVB blokatori koji sadrže cink ili titan.

Mit: Dok je kapa na glavi, bit će ti toplo

To je uglavnom samo mit. Toplinu gubimo kroz bilo koji dio tijela koji nije zaštićen odjećom te je izložen vanjskim utjecajima. Stoga se ne brinite ako ste zaboravili staviti kapu, niste izloženi većem zdravstvenom riziku. Kapa je, naravno, zimi dobro došla, no nije nužna pri svakome kratkom izlasku iz kuće. Od kape je mnogo važniji topli kaput.

Mit: Ne mogu dobiti ozebline ako nije -20 ˚C

Ozebline mogu nastati i kad je temperatura oko 0˚C, upozorava dermatologinja dr. Debra Jaliman. Kad koža postane hladna ili mokra, može blago utrnuti te se na njoj mogu pojaviti plikovi. Nakon samo pola sata boravka u hladnim i vlažnim uvjetima možete dobiti ozebline. Ako nakon nastanka mjehurića koža na mjestima pocrni te postane neosjetljiva na hladnoću, mogu se oštetiti živci, a posljedica može biti i gubitak ozeblog prsta.

Vani se vježba za toplih dana

Zimi se pripisuju i neka pozitivna svojstva te ljudi često misle kako smo za hladnih dana pošteđeni neugodnih i dosadnih alergija, no to je tek prazan mit.

- Onima koji pate od alergija zima donosi dobre i loše vijesti - kaže otorinolaringolog D. J. Verret. Ako ste alergični na pelud, zima će vam donijeti olakšanje, ali ako ste osjetljivi i na neke alergene u zatvorenim prostorima, kao što su grinje ili dlaka kućnih ljubimaca, alergija vam se može dodatno pojačati. Stoga budite oprezni jer kihanje i kašljanje nisu uvijek posljedica sezonskih viroza nego razbuktalih alergija.

- Zbog siva, tmurna neba, hladnoće i blagdanskog stresa pretpostavljamo da se zimi znatno povećava rizik od depresije. No to nije točno - objašnjava dr. John Sharp. Ako ste zimi tužni, imajte na umu da je takozvana blagdanska potištenost kratkotrajna. Muči li vas nesanica te ste razdražljivi, moguće je da imate sezonski afektivni poremećaj, čiji su simptomi slični depresiji.

Glavni su uzrok kraći dani i ružno vrijeme te smanjena fizička aktivnost. Zato iziđite iz kuće ako to vrijeme dopušta. Najbolje su prijepodnevne šetnje kad ima najviše sunčeva svjetla, a ako ste aktivni rekreativac, ni zimi se nemojte odreći vježbanja. 

Mit: Gripa je jaka prehlada

Gripa može imati simptome jake prehlade, no za razliku od prehlade, gripa je mnogo opasnija te uzima žrtve. Samo u Americi svake godine od nje umire oko 36.000 ljudi, a preko 200.000 oboljelih je hospitalizirano.

Mit: Zimi je vrlo važno više spavati

U hladna zimska jutra pomisao na dugo spavanje u toplom krevetu zvuči privlačno, no tehnički našem tijelu zimi ne treba više sna, napominje dr. Sharp. Pospanost je posljedica nedostatka sunčeve svjetlosti. Dani su kraći te je u redu ako u krevet odete nešto ranije, no ne pretjerujte sa spavanjem jer ono stvara još veću pospanost tijekom dana.

Mit: Antibioticima se najbolje liječi gripa

Antibiotici su djelotvorni u borbi protiv bakterija, ali ne i protiv virusnih infekcija poput gripe. No kao komplikacija gripe može nastati i bakterijska infekcija. Ako se gripa odulji, idite liječniku.

Mit: Ako ste dobro, niste zarazni

Netočno - gripu možete dobiti jedino ako ste bili izloženi virusu gripe. Iako se sezona gripe podudara s dolaskom hladnog vremena, gripu nećete dobiti ni ako izađete na zimu vlažne kose ili bez kaputa.

Mit: Groznicu treba "izgladnjivati"

Ako imate gripu ili prehladu praćenu visokom temperaturom, morate piti više tekućine, no nema pravila o tome trebate li jesti više ili manje. Iako možda nemate teka, izgladnjivanjem ne postižete ništa, a oskudna vam prehrana neće pomoći da se osjećate bolje.

Mit: Suha koža je samo bezopasna zimska gnjavaža

Svrbež i perutanje kože iritantna su i neugodna posljedica hladnoće i suhog zraka, no nikako ih ne treba zanemariti kao bezopasnu nuspojavu zime, upozorava dermatologinja Debra Jaliman. Naime, kada koža postane suha na njenoj površini nastaju sitne pukotine koje su otvorena vrata za infekcije. Djelujte preventivno te kožu hidratizirajte dva puta na dan, nakon tuširanja i prije odlaska na spavanje, a dijelovima koji su posebno skloni isušivanju osigurajte i dodatnu dozu hidratacije tijekom dana.

Mit: Zimi ne treba vježbati

Vani je hladno te možda niste motivirani za trčanje, no ako mislite kako je vježbanje na hladnoći loše za zdravlje, griješite. Itekako je poželjno održati kontinuitet vježbanja, ali trening treba biti lakši i sporiji.

- Prije vježbanja dobro se zagrijte. Primjerice, prije trčanja lagano pješačite 5 - 10 minuta te izbjegavajte velike uspone prije no što se tijelo prilagodi temperaturama - savjetuje dr. John Sharp.

Zimi se tijelo najbolje grije uz flis kapu, tople čarape i čajeve