Zbog loše probave ljudi padaju u depresiju i jedu brzu hranu

Ako patite od tjeskobe ili lošeg raspoloženja, prije nego što posegnete za antidepresivima ili se naručite kod psihologa, provjerite stanje želuca i probavnog sustava, prvenstveno crijeva. Naime, živčani i probavni sustav, odnosno crijeva i mozak, dvosmjerno su povezani i svaki disbalans bakterija u crijevima može biti uzrokom problema koje inače češće povezujemo s “glavom”, kao što su loše raspoloženje, tjeskoba, pa čak i depresija te neki blaži kognitivni problemi. 

- Itekako možemo biti neraspoloženi zbog promjena u probavnom traktu. To se naročito često događa kod antibiotske terapije, kad je ravnoteža bakterija u crijevima narušena. Tada u crijevima postoji disproporcija između saprofitnih i parazitnih bakterija. Kako su saprofitne bakterije one koje štite crijeva, kad je taj odnos narušen, može doći do problema - kaže dr. Milan Marković, internist gastroenterolog s ordinacijom u Splitu.

Dodaje kako najčešće nije riječ ni o bolovima ni o grčevima, nego o nekom osjećaju koji čovjek teško može definirati, ali je stalno prisutan i može utjecati na to kako se ukupno osjećamo, odnosno na raspoloženje - kaže dr. Milan Marković, internist gastroenterolog s ordinacijom u Splitu. 

Napominje da je to i kemijski proces. Naime, više od 90 posto neurotransmitera, kemikalija kao što su dopamin i serotonin, koji inače reguliraju naše raspoloženje, nalazi se u crijevima, odnosno bakterije u crijevima igraju vrlo važnu ulogu u samoj proizvodnji tih neurotransmitera. 

Dreamstime

- Tako ako u crijevima prevladavaju loše bakterije, ne postoji ravnoteža u proizvodnji ‘dobrih’ neurotransmitera, a to može imati veliki utjecaj na čovjekovo raspoloženje - kaže dr. Marković i dodaje kako ta neravnoteža može biti povezana i s depresijom koja je česta reakcija na upalne bolesti crijeva. 

Naime, neravnoteža bakterija u crijevima može uzrokovati slabljenje stijenki crijeva i njihovu veću propusnost, a to omogućuje da se bakterije i otrovi šire tijelom te izazovu upalne reakcije koje mogu negativno utjecati na moždane funkcije. Na sličan način dolazi i do tjeskobe. Štoviše, postoje istraživanja koja upućuju na to da ljudi koji uzimaju više probiotika i fermentiranih namirnica imaju manju vjerojatnost da dožive tjeskobu. 

Istraživanje koje su proveli znanstvenici s državnog Univerziteta u Oregonu pokazalo je da i kvaliteta prehrane može utjecati na promjene u ravnoteži bakterija u probavnom traktu, a to može utjecati i na gubitak kognitivne fleksibilnosti, odnosno sposobnost da se prilagođavamo promjenjivim situacijama, te narušiti kratkoročno i dugoročno pamćenje. 

Istraživanje je obavljeno na miševima, koji su dobivali hranu s visokim udjelom masnoća i šećera, što izaziva poremećaj u razini bakterija u crijevima i upalu u probavnom sustavu. Mozak u tom slučaju ne dobiva dovoljno energije, a što dulje to stanje traje, slabi sve više veza između stanica u mozgu. 

Dreamstime

Mozak ne dobiva poruke pa se počne prejedati

Kad je prehrana neuravnotežena, to mijenja i odnose između stanica u mozgu, odnosno može uzrokovati i upalu u području mozga koje je zaduženo za navike povezane s prehranom. Upala, među ostalim, može oštetiti ‘mehanizam’ po kojemu mozak dobiva signale da smo siti pa to neće biti u stanju prepoznati ni kad se prejedamo. 

Crni scenarij: Jača i želja za lošom hranom

Bakterije mogu biti odgovorne i za ‘krivo’ usmjeravanje prema zdravim, odnosno nezdravim namirnicama. Istraživanje objavljeno u BioEssays, znanstvenom časopisu koji se bavi molekularnom i staničnom biologijom, otkrilo je kako bakterije mogu manipulirati okusne receptore te nas dovesti do toga da žudimo za hranom koja potiče rast loših bakterija. One upravljaju osjećajem nagrade za kontrolu hrane koja stiže u želudac i zbog njih nam kelj neće biti fin, a brza hrana hoće, pojašnjavaju znanstvenici. 

Pijenje vode ključ je zdrave probave i tena

Loš ten, odnosno beživotna koža prekrivena aknama može imati uzrok u lošoj probavi. Tu veliku ulogu ulogu imaju stres, dehidracija i nezdrava prehrana. Najvažnije je piti puno vode jer stres izvlači vodu te je u tijelu ostaje premalo da bi ostali organi normalno funkcionirali. Također, prehranu treba obogatiti hranom bogatom vlaknima koja potiču rad probave. 

Do zdravije probave uz zeleno povrće

Magnezij je nužan za zdravlje crijeva jer smanjuje rizik od karcinoma debelog crijeva. Njime su bogati zeleno lisnato povrće poput špinata, riba, piletina i puretina te žitarice, orašasti plodovi i mlijeko, kažu nutricionisti.