Top 10 alergena: Joha, breza i ambrozija stvaraju probleme

U Hrvatskoj su ljudi najviše alergični na pelud trava, stabala i korova, a prema posljednjim procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, peludna će groznica u bliskoj budućnosti postati najčešća kronična nezarazna bolest.  

Alergeni pelud dijeli se prema podrijetlu: uzrok može biti pelud trava, pelud korova ili pelud stabala. Alergeni pelud posjeduje manje od stotinu biljaka na svijetu kod kojih su ispunjena tri uvjeta: oprašivanje vjetrom, stvaranje peludi u velikim količinama i alergene karakteristike te peludi. 

U Hrvatskoj postoji oko 13 takvih biljaka, od kojih većina pripada skupini jako do vrlo jako alergenih. Nastavni zavod za javno zdravstvo od 2005. provodi aerobiološka istraživanja u okviru kojih se donose procjene vezane uz koncentraciju peludi u zraku. Istraživanja su pokazala kako su pelud čempresa, crkvine i masline uz obalu te trava, ambrozije i graba u Dalmatinskoj zagori najvažniji uzrok peludnih alergija u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Neobrađena polja Dalmatinske zagore često su prekrivena ambrozijom koja je, uz hrast i brezu, najčešći alergen i u kontinentalnom dijelu. 

- Općenito su najjači alergeni kod nas ambrozija i breza, a polinacija trave počinje u travnju i ona najdulje traje - kaže Barbara Stjepanović iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”. Alergije ne biraju dob, spol ni rasu, ističe, i dodaje kako je zato važno pratiti peludni semafor. 

- Postoji i besplatna aplikacija Alergo Alert koja prati dnevno stanje alergena u zraku i prikazuje njihovu koncentraciju na ljestvici od jedan do deset - savjetuje.

Poznavanjem bilja koje izaziva alergiju olakšava se liječenje

Budući da pelud može putovati zrakom i do 100 kilometara, dobro je znati koja su drveća i korovi najveći alergeni. Poželjno ih je izbjegavati jer je to preduvjet liječenja alergija i peludnih hunjavica. Osim toga, u povećanju kvalitete života ljudi koji pate od peludnih alergija mogu rabiti i aplikaciju Alergo Alert. 

Čak 40 posto ljudi pati od osjetljivosti na pelud trava 

Oko 20 posto svjetskog vegetacijskog pokrova čine trave. Većina biljaka oprašuje se vjetrom dok se vrlo mali broj oprašuje kukcima. 

U sjevernoj, srednjoj i istočnoj Europi razdoblje cvjetanja počinje početkom svibnja, a završava krajem srpnja. Vrhunac sezone oprašivanja je u svibnju, kad koncentracija peludi u zraku doseže najviše vrijednosti. Na Mediteranu situacija je nešto drugačija - razdoblje cvjetanja obično počinje i završava mjesec dana ranije. Pelud je uzročnik alergijskih reakcija u vrlo velikom broju slučajeva, upozoravaju stručnjaci. 

Točnije, prema najnovijim statistikama, procjenjuje se da je 40 posto ljudi osjetljivo na alergene peluda trava. Alergija na pelud trava često se povezuje i s osjetljivošću na krumpir, rajčicu, dinju, naranču i celer.   

1. Joha

Stupanj alergenosti: visok

Raste uz nizinske i brdske potoke i rijeke. Uz lijesku, joha je vjesnik peludnih alergija te se njezina pelud pojavljuje tijekom veljače ili ožujka. Zbog križanja s brezom ljudi mogu biti alergični na oba drveta.  

2. Kopriva

Stupanj alergenosti: visok

Rasprostranjena je po šumama i livadama. Iako cvate krajem travnja i u svibnju, prisutna je tijekom cijele godine, pa i u studenom.

3. Pelin

Stupanj alergenosti: visok

Spada u korove, a njegov pelud ima visoko alergena svojstva. Cvate sredinom srpnja pa sve do kraja rujna. Zbog pripadanja istoj porodici i sličnog razdoblja cvatnje postoji i križna reakcija s ambrozijom. 

4. Ambrozija

Stupanj alergenosti: visok 

Proizvodi oko osam milijuna peludnih zrnaca u pet sati. Cvate početkom srpnja, a vrhunac doseže od sredine kolovoza pa do početka rujna. Koncentracija peludi kreće se od 20 do 30 peludnih zrnaca u m3 zraka. 

5. Crkvina

Stupanj alergenosti: visok

Ova korovna biljka najraširenija je na obalnom području Mediterana. Raste pokraj putova i na kamenjarima. Pelud otpušta početkom proljeća. Iako krajem travnja i u svibnju dostiže najviše vrijednosti, prisutan je tijekom cijele godine. 

6. Breza

Stupanj alergenosti: visok 

Često se sadi kao ukrasno drvo u gradovima, a spada u skupinu drveća s najalergenijim peludom. Cvate krajem ožujka i početkom travnja te vrlo brzo proizvodi velike koncentracije peludi koja se može zadržati u zraku sve do kraja svibnja. 

7. Platana

Stupanj alergenosti: umjeren do visok 

S obzirom na to da izvrsno podnosi smog, često se sadi na zelenim površinama. Cvate krajem ožujka i tijekom travnja te brzo doseže visoku koncentraciju. 

8. Pitomi kesten

Stupanj alergenosti: umjeren do visok 

Osim vjetrom, pitomi kesten spada u stabla koja se oprašuju i kukcima. Pelud je u zraku prisutan od kraja svibnja do sredine lipnja. 

9. Grab

Stupanj alergenosti: umjeren 

Prema stupnju alergenosti, pelud spada u skupinu umjerenih, a najčešće se pojavljuje u travnju. Rasprostranjen je u šumama, ali se koristi i za uređivanje okućnica, stoga - oprez. 

10. Borovi

Stupanj alergenosti: nizak 

Trajno zeleni crnogorični grmovi i drveće među najzastupljenijim su vrstama alergena na mediteranu. No tek u velikim količinama proizvode pelud koja je niskog alergijskog potencijala.