Bobičasto voće je nepresušna riznica vrijednih i potrebnih nutrijenata. Maline su odlične za dijabetičare, dok su kupine zaslužne za snižavanje kolesterola...
Supervoće: Lakše se uči uz borovnice, a ribizl briše umor
Bobičasto voće s pravom nosi naziv “supervoće” - zbog iznimnog bogatstva vitaminima C, A, E i B, mineralima poput željeza, kalija, mangana, kalcija, fosfora, magnezija i prehrambenih vlakana.
Maline, kupine, borovnice i ribizli imaju visok udio antioksidansa (flavonoida) koji pružaju organizmu zaštitu od karcinoma, degenerativnih bolesti i usporavaju proces starenja, a posebno se među njima izdvajaju flavonoidi antocijanin i flavonol.
Stoga, kad je sezona bobičastog voća, trudite se uvrstiti ga u svakodnevni jelovnik. Uza sve to bobičasto voće iznimno je ukusno i može se jesti bez šećera, pa nutricionisti preporučuju da ga jedete svježeg.
- Što je tamnija boja voća, veći je sadržaj blagotvornih pigmenata antocijana iz skupine bioflavonoida koji imaju iznimni antioksidativni učinak, pa se tamnoljubičasto i crveno voće stavlja na sam vrh namirnica s povoljnim učinkom na zdravlje - objašnjava Sandra Krstev Barać, mag. nutricionizma.
Antocijanin prisutan u borovnicama može usporiti gubitak mentalnih sposobnosti zbog starenja. Ljudi koji jedu više borovnica imaju bolje pamćenje i lakše uče. Borovnice štite i od degenerativnih bolesti poput kardiovaskularnih bolesti, makularne degeneracije, bolesti mozga, gastrointestinalnih tegoba te karcinoma. Borovnice još sadrže beta karoten, fenolne komponente, elagičnu kiselinu te vitamine A, E i C.
- Nutritivnoj vrijednosti borovnica doprinosi i niska kalorijska vrijednost – jedno serviranje (šalica) ima 80 kcal, značajnu količinu minerala željeza te prehrambenih vlakana, pet grama po jednom serviranju - govori nam Krstev Barać.
Šaka sazrelih kupina sadrži osam grama prehrambenih vlakana, uključujući pektin, koji snižava kolesterol. Osim toga kupine su bogate “koktelom” flavonoida antocijana, vitaminima C, E, folnom kiselinom te kalijem, manganom i magnezijem.
- Sjemenke kupina, osim vlakana, sadrže visoke razine elagične kiseline, antioksidansa koji se na različite načine bori protiv kroničnih bolesti. Istraživanja pokazuju da je kuhanje ne uništava, pa su i džemovi, kompoti i druge prerađevine kupina djelotvorni - objašnjava nutricionistica Krstev Barač te dodaje da su kupine izvor fitoestrogena, tvari koja pozitivno djeluje na zdravlje žena.
Maline su odlične za dijabetičare zbog niskoga glikemijskog indeksa i samim time povoljno utječu na razinu glukoze u krvi. Obiluju vitaminima B skupine, mineralima i prehrambenim vlaknima te fitokemikalijama snažnog antioksidativnog djelovanja.
- Šalica malina ima oko 70 kcal te osigurava 50 posto dnevnih potreba za vitaminom C, 32 posto dnevnih potreba za prehrambenim vlaknima, šest posto za folnom kiselinom i magnezijem, pet posto za kalijem te četiri posto dnevnih potreba za kalcijem, vitaminom B3, B6, fosforom i cinkom, a sadrže i elagičnu kiselinu - govori Krstev Barać.
Brusnice pak pomažu kod urinarnih infekcija zbog velike količine proantocijanidina, koji sprečavaju razmnožavanje te prianjanje bakterije E. coli za stijenke mokraćnog mjehura, a antioksidansi mogu doprinijeti smanjenju kolesterola. Ribizle nikako ne biste smjeli zaobići zbog obilja C vitamina, a sadržavaju i B1 i B2 vitamin kao i željezo, fosfor i natrij, pa se preporučuju svima koji pate od kroničnog umora i iscrpljenosti.
Veličanstvene bobice usporavaju starenje
Bobičasto voće ima visok sadržaj antioksidansa izraženih kao ORAC vrijednosti (Oxigen Radical Absorbance Capacity ili kapacitet apsorpcije kisikovih radikala). Te vrijednosti postale su standard po kojem se “supervoće” izdiže nad ostalim plodovima.
Termin su skovali na Sveučilištu Tufts u Bostonu, gdje su mjerenjem snage antioksidansa u pojedinoj hrani sastavili listu od 25 namirnica koje djeluju protiv starenja, a na samom vrhu našlo se bobičasto voće. Znanstvenici vjeruju da se upravo unosom takve hrane s visokim brojem ORAC jedinica može povećati broj antioksidansa u tijelu i pomoći prevenciji starenja, objašnjava nam nutricionistica Krstev Barač.
Maline ublažavaju alergijske reakcije
Antocijanini iz malina smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa te poboljšavaju vid i pamćenje. Izvor su i salicilata, koji sprečavaju nastanak ateroskleroze, te kvercetina, koji utječe i na smanjeno otpuštanje histamina ublažavajući alergijske reakcije.
Kupine za žensko zdravlje
Kupine su vrijedan izvor fitoestrogena, tvari koja pozitivno djeluje na žensko zdravlje. Fitoestrogeni su biljni derivati estrogena i djeluju kao prirodna forma estrogena, a istraživanja upućuju i na potencijalnu pozitivnu ulogu u prevenciji karcinoma dojke i cerviksa.
Umjesto aspirin ‘uzmite’ šaku kupina
Kupine su prirodan izvor salicilata, aktivne supstancije koja je sastojak aspirina, a zbog visokog sadržaja tanina smatraju se adstringentom, sredstvom koje ima svojstvo da potakne stezanje tkiva. Pokazalo se i da tanini imaju ulogu u smanjenju lakših krvarenja te mogu pomoći u olakšavanju dijareje kao i simptoma crijevne upale.
Borovnice pozitivno utječu na ravnotežu
U studiji provedenoj na Sveučilištu Tufts otkriveno je da se prehrana koja uključuje obilje borovnica uspješno suprotstavlja lošoj ravnoteži i koordinaciji koje su vezane uz starenje. Studije su potvrdile da plave bobice sprečavaju gubitak koštane mase nakon menopauze, a štite i od bolesti srca i karcinoma, govori Krstev Barać.
Jagode štite zdravlje crijeva
Nutricionisti jagode često svrstavaju tik uz bobičasto voće zbog blagotvornog učinka na zdravlje. Sadrže više vitamina C nego naranče. Bogate su vlaknima koja potiču rad crijeva, dok sjemenke čiste stijenke. Smanjuju apetit i pomažu u regulaciji šećera.