Šalica mirisne kave na dan je dokazano recept za duži život

Ljudi koji redovito piju kavu žive duže te imaju manji rizik od Alzheimerove bolesti i dijabetesa tipa 2, a kava štiti i mozak te ublažava simptome Parkinsonove bolesti, tvrde stručnjaci. U zapadnjačkoj prehrani kava je i glavni izvor antioksidansa koji štite stanice od starenja, bolesti srca i nekih vrsta raka.

- Kofein djeluje preko lučenja hormona nadbubrežne žlijezde koji utječu na srčani mišić te povećavaju frekvenciju otkucaja srca, pospješuju cirkulaciju, povisuju krvni tlak, povećavaju budnost i koncentraciju, a time i učinkovitost pri izvođenju aktivnosti zbog čega se dugo upotrebljavao u sportskim i poslovnim krugovima. Drugi dio fiziološkog puta odnosi se na oslobađanja dopamina i serotonina, neurotransmitera koji u pravilnom omjeru djeluju kao stabilizatori raspoloženja te podižu osjećaj vlastite vrijednosti i samopouzdanja - tvrdi Irena Švenda, mag. nutricionizma iz Adhara nutricionističko - ayurvedskog centra.

Samo jedna šalica kave na dan, tvrde istraživači na temelju meta analiza, smanjuje rizik od smrtnosti za pet do šest posto, a četiri do pet šalica na dan za 12 posto kod žena i 16 posto kod muškaraca. No, ne pretjerujte jer od ispijanja šest ili više šalica kave na dan nema dodatne koristi. 

Kavopije su, tvrde istraživači, pod manjim rizikom od smrti uslijed infekcija i ozljeda te bolesti dišnog sustava, dijabetesa, moždanog udara i bolesti srca. No, zasluge se ne pripisuju kofeinu, jer i beskofeinska kava imala isti učinak.

- Studija objavljena prošle godine zaključila je kako umjereno ispijanje kave snižava rizik od bolesti srca i krvnih žila, a najniži rizik je primijećen kod ljudi koji piju tri do pet šalica kave dan - kaže dipl.ing. nutricionizma Mirja Jošić.

Svakodnevno ispijanje do dvije šalice kave može ublažiti simptome Parkinsonove bolesti, dok će pet šalica kave na dan smanjiti razinu proteina povezanih s Alzheimerovom bolešću. 

- Zbog iznimnog profila antioksidansa kava može imati povoljan učinak na prevenciju malignih bolesti, u prvom redu u smanjenju rizika od karcinoma jetara, no postoje i dokazi kako snižava rizik od karcinoma dojke, debelog crijeva, prostate, mozga, ali i usne šupljine i ždrijela - dodaje nutricionistica Mirja Jošić. 

Kofein blagotvorno djeluje i na pamćenje te usporava napredovanje demencije i kognitivno propadanje. A nekoliko je novijih studija pokazalo da kava ‘ispire’ bubrege te je u onih koji svakodnevno konzumiraju kofein rizik od nastanka bubrežnih kamenaca oko 30 posto manji. 

Riječ stručnjaka: Mirna Jošić

Postoje li ograničenja za kronične bolesnike? 

Prije no što se izluči, kofein ostaje u organizmu nekoliko sati pa bi ljudi koji pate od nesanice trebali izbjegavati kavu iza 17 ili 18 sati. 

Iako ima niz blagotvornih utjecaja, treba imati na umu i da kava može ometati apsorpciju određenih vitamina, minerala i lijekova. Doza za one koji nemaju zdravstvenih tegoba je dvije do tri šalice kave na dan, no na unos kave i kofeina trebaju pripaziti ljudi koji imaju gastrointestinalne probleme te dojilje i trudnice koje ne bi trebale unositi više od 200 mg kofeina na dan. Pokazalo se da kofein značajno podiže krvni tlak u ljudi koji ne piju kavu redovito, no već nakon tjedan dana redovitog ispijanja razvije se djelomična otpornost na njeno djelovanje te je povećanje tlaka manje. Ipak, ljudima koji pate od hipertenzije te imaju problema s kontrolom krvnog tlaka savjetujem da prijeđu na kavu bez kofeina. Studije su pokazale da unos kave povisuje loš kolesterol u krvi, a time i rizik od kardiovaskularnih bolesti, pa bi oni koji pate od povišenog kolesterola, trebali izbjegavati visok unos nefiltrirane kave. Naime, kava čija priprema ne uključuje filtriranje, poput turske, sadrži najviše diterpena kafestola, dok instant i filter kava imaju manji sadržaju kafestola te nisu pokazale utjecaj na podizanje razine kolesterola.

Ne preporučuje se piti odmah nakon obroka

Kavu, a osobito onu s dodatkom mlijeka, nikako ne bi trebalo piti neposredno nakon obroka, napominje dr. Ljepša Rakas Vujčić, specijalist fizikalne medicine. Naime, u kombinaciji s mlijekom izaziva osjećaj težine u želucu jer kava obiluje brojnim kiselinama, među kojima je i kofeinska, koja u kombinaciji s bjelančevinama mlijeka usporava i otežava  probavu. Zato bi razmak između obroka i prve šalice kave trebao bi biti najmanje dva sata. Kofein iz kave usporava i resorpciju kalcija u kostima te se previše kave ne preporučuje ljudima koji boluju od osteoporoze, upozorava dr. Rakas Vujčić.