Polovica šećeraša ne znaju da boluju, simptomi se dugo kriju

Dijabetes tip 2 najčešći je oblik šećerne bolesti - čak 90 posto slučajeva, a pogađa ljude svih dobnih skupina. Simptomi te “tihe” bolesti ponekad se ne pojavljuju godinama, čak i desetljećima, pa se često otkriva kad je uznapredovala. U svijetu s tom bolešću živi više od 250 milijuna ljudi.  

- Trenutačni broj dijabetičara u Hrvatskoj procjenjuje se na 316.000. Bolešću je zahvaćeno više od šest posto ljudi od 18. do 65. godine, a polovica ne zna da boluje od dijabetesa. Na godinu od dijabetesa umre više od 4000 Hrvata - kaže dr. Ana-Marija Liberati-Čizmek. 

Dodaje da su simptomi pojačana žeđ, suhoća usta i pijenje puno tekućine, učestalo i obilno mokrenje, pojačana glad i prejedanje, gubitak na tjelesnoj masi, umor, bezvoljnost, zamagljenje vida, osjećaj bockanja i utrnulosti u šakama i stopalima, otežano zacjeljivanje rana, svrbež i suhoća kože (najčešće leđa i nogu), učestale bakterijske i gljivične infekcije kože i sluznica te slabljenje sluha.

Kako zbog neliječenja bolest ne bi uznapredovala do najtežih komplikacija poput srčanog i moždanog udara, oštećenja bubrega i perifernih živaca te komplikacija na očima, ljudima starijima od 45 godina preporučuje se godišnja provjera šećera u krvi.

Kako bi educirale javnost o bolesti te spriječile njezino širenje, dijabetičarske udruge 14. studenog obilježavaju kao Svjetski dan šećerne bolesti. Tako će tjedan od 7. do 14. studenog i u Zagrebu biti posvećen savjetovanjima i mjerenju šećera.

Zašto uopće šećer može biti smrtonosan?

Probavljanjem hrane nastaje šećer (glukoza), koji krvlju putuje u tjelesne stanice, gdje se pretvara u energiju. Glukoza u stanice ulazi pomoću inzulina - hormona koji luči gušterača. Kod poremećaja dijabetesa gušterača ne proizvodi dovoljno inzulina ili on jednostavno ne djeluje na ispravan način. Zbog toga šećer ne dospijeva u stanice, nego raste njegova razina u krvi. 

Zbog stresa se  dijabetes pojavi i ‘preko noći’ 

Dijabetes tip 1 pojavljuje se u svega od sedam do deset posto slučajeva, i to najčešće do 30. godine. Za razliku od dijabetesa tipa 2, najčešće se pojavi iznenada i brzo napreduje. 

Njegov nastanak često se povezuje s virusnim epidemijama, stresom, spolom (češći je u muškaraca), nedostatkom određenih vitamina i minerala te godišnjim dobima (ljudi rjeđe  obolijevaju ljeti).

Šećerna bolest uništava oči, bubrege i žile

Simptomi dijabetesa tipa 1 su pojačana žeđ, suha usta, često i obilno mokrenje, jaka glad, nagli gubitak kilograma, umor, razdražljivost, zamućenje vida, želja za slatkim te svrbež genitalne regije. Ponekad može doći do mučnine i povraćanja, a u teškim slučajevima i do dijabetičarske kome. Ako se ne liječi, može doći do oštećenja živaca, krvnih žila, bubrega i očiju.

Grašak i zob drže šećer pod kontrolom

Prekomjerna težina, sjedeći način života, visoki tlak, povišeni kolesterol i pušenje faktori su koji mogu potaknuti te ubrzati nastanak dijabetesa. Za prevenciju i kontroliranje već nastale bolesti najvažniji su zdrava prehrana i redovita tjelesna aktivnost, ističu stručnjaci. 

- Šećer u krvi najlakše se kontrolira čestim manjim i redovitim obrocima. Preporučuju se, primjerice, tri glavna obroka i tri međuobroka. Šećeri i prerađena hrana trebali bi se zamijeniti namirnicama bogatim vlaknima, a važan je i unos ugljikohidrata niskoga glikemijskog indeksa (označava brzinu i intenzitet rasta razine šećera u krvi), vitamina i minerala - kaže nutricionistica Sandra Marić Bulat. Topiva su vlakna, ističe, izrazito važna jer usporavaju apsorpciju, odnosno iskorištavanje šećera, što vodi njegovu uravnoteženju u krvi dijabetičara. 

Prehrana bogata vlaknima također omogućuje regulaciju tjelesne težine i pomaže u snižavanju kolesterola. Topiva vlakna nalaze se u zobi, grahu, grašku, jabukama, agrumima, mrkvi i ječmu. 

Pedatnost štiti od ‘skrivenih’ masnoća

Oboljeli od šećerne bolesti  slobodno mogu jesti i bobičasto voće, lan, orahe, losos, tunu, leću, zeleno lisnato povrće (špinat, zelje, blitva) te malomasne mliječne proizvode (jogurt, svježi sir). No svakako je važno voditi računa o izbjegavanju “skrivenih” masnoća u proizvodima poput sira i kobasica, navodi nutricionistica S. Marić Bulat. Ako na mesu ili drugoj hrani uočite masnoću, izrežite je, dodaje.

Kažite “da” probioticima

Pojedite jogurt ili sir kao međuobrok ili desert. Ugljikohidrati s utvđenom probiotičkom aktivnošću sprečavaju nakupljanje masti u tijelu te tako preveniraju debljanje, taloženje masnoga tkiva te povećanje triglicerida u krvi, ističe Sandra Marić Bulat.

Inzulin bolje djeluje uz omega-3 kiseline 

Plava riba preporučuje se dvaput na tjedan. Omega-3 masne kiseline smanjuju kronične upale i otpornost na inzulin. Nužan je i unos vitamina skupine B, a od minerala uzimanje dodataka kroma, magnezija i mangana, savjetuje Sandra Marić Bulat.