Matična mliječ jača imunitet i srce te poboljšava pamćenje

Matična mliječ najdragocjeniji je proizvod koji u svojim žlijezdama, iz cvjetnog nektara i vode, stvaraju mlade pčele radilice te služi kao kraljevska hrana za maticu i pčelinje “mlijeko” za ličinke. Kemijski sastav matične mliječi iznimno je složen te varira ovisno o vanjskim faktorima i stanju pčela. Sastoji se od 60-70 posto vode, 12-15 posto proteina, 10-16 posto šećera, 3-6 posto masti te 2-3 posto vitamina, soli i aminokiselina. 

Kremasta i gusta poput vrhnja, specifičnog mirisa i gorkastog okusa, matična mliječ bogata je vitaminima skupine B - posebno vitaminima B5 i B6. Uz to sadrži i vitamine A, C, D i E te minerale kalcij, bakar, željezo, fosfor, kalij, silicij i sumpor; kao i enzime koji sprečavaju razmnožavanje bakterija i virusa, proteine, mineralne soli te više od 20 aminokiselina.

Jača otpornost tijela i daje snagu

- Matična mliječ spada u posebnu kategoriju najvrednijih pčelinjih proizvoda te se, zahvaljujući iznimnim svojstvima i sastavu, koristi tisućama godina. To je hrana ličinkama pčela i maticama, a skuplja se iz njihovih matičnih stanica i nije ju moguće proizvesti na industrijski način. Ta gusta, mliječnožuta tvar, čiji sastav nije do kraja definiran, sadrži posebnu vrstu nezasićene masne kiseline, 10-HDA, koja u prirodi postoji samo u matičnoj mliječi - kaže dipl. ing. prehrambene tehnologije Goran Purić, nutricionist iz prvog online savjetovališta za nutricionizam i dijetetiku e-hrana.

Istraživanja su pokazala da taj moćni, prirodni koktel zdravih sastojaka djeluje kao biostimulator i moćan antioksidans, stimulira imunološki sustav, jača otpornost, psihofizičku snagu i izdržljivost organizma te povećava energiju. 

- Matična mliječ je i jedini prirodni izvor neurotransmitora acetilkolina u čistom obliku koji izravno utječe na brojne fiziološke funkcije (kontrakcije mišića, suženje zjenice, pojačavanje peristaltike crijeva, rad srca, proširenje krvnih žila...) te ima važnu ulogu u procesima učenja i pamćenja - kaže Purić.

Snižava razinu lošeg kolesterola u krvi

U istočnoazijskim zemljama matična se mliječ stoljećima upotrebljava za očuvanje mladosti, vitalnosti i energije. Pospješuje regeneraciju stanica i tkiva, jača kosu i nokte, održava mladenački izgled te povećava otpornosti na alergije. Taj dragocjeni proizvod pčela obnavlja i štiti jetra te snižava razinu štetnoga kolesterola 14 posto i lipida u krvi do deset posto. Uz to stabilizira i krvni tlak te pozitivno utječe na krvožilni sustav.

Pospješuje zacjeljivanje rana

Ublažava uznemirenost i nesanicu te popravlja raspoloženje i pamćenje. Blagotvorno djeluje kod umora, iscrpljenosti, gubitka koncentracije, stresa, teškoga fizičkog i umnog rada, hormonalne neravnoteže, upale zglobova, dijabetesa, impotencije i neplodnosti. Uz terapiju mješavinom mliječi, propolisa i peludi u medu znatno se smanjuju menstrualni bolovi, a mješavina djeluje blagotvorno i na glavobolju, urinarnu inkontinenciju i vaginalnu suhoću kod žena u klimakteriju. Matična mliječ pospješuje i zacjeljivanje rana te zarastanje slomljenih kostiju. Matična mliječ ima i antibiotska, antigljivična i antivirusna svojstva, pomaže kod infekcija dišnog sustava ili crijevnih upala, poboljšava plućne funkcije i smanjuje broj astmatičnih napadaja.  

Možete je pronaći u svježem obliku, no lako je kvarljiva jer je izuzetno osjetljiva na toplinu, svjetlost i vlagu, stoga se mora čuvati u hladnjaku gdje može “preživjeti” do godinu dana. Uz svježu postoji i liofilizirana matična mliječ u prahu, ne sadrži vodu te se, a da joj se ne promijeni sastav, može čuvati na sobnoj temperaturi, na tamnome mjestu, do dvije godine. 

Svježa se mora čuvati u hladnjaku

Iako se na tržištu mogu naći tisuće proizvoda s matičnom mliječi u prahu (liofiliziranom matičnom mliječi), koja svakako ima izvrsna svojstva, ako imate mogućnost upotrebljavati je svježu, svakako joj dajte prednost, savjetuje nutricionist Goran Purić. 

Pri uzimanju matične mliječi treba voditi računa o tome da je ne progutate jer želučana kiselina umanjuje njezinu učinkovitost.

- Matična mliječ se uzima na paralingualni način, ne guta se, nego se stavlja pod jezik i drži barem minutu. Slina u našim ustima otapa matičnu mliječ, a usta su izuzetno bogata kapilarama te su vrlo pogodno mjesto za resorpciju matične mliječi koja pritom ulazi izravno u krvotok - pojašnjava nutricionist Purić. Iako je mnogima lijek, upozorava da ljudi osjetljivi na pelud trebaju matičnu mliječ uzimati s oprezom. Za početak treba početi s nižim dozama te ih, ako ne dođe do alergijskih reakcija, postupno povećavati. Matičnu mliječ ne bi trebale uzimati trudnice i dojilje te osobe s dermatitisom, a oprezni trebaju biti i oni s niskim tlakom jer snižava krvni tlak.

Thinkstock