Četkica čuva srce i mozak, dok stanje zubi ukazuje na bolesti

Svjetski dan oralnog zdravlja obilježava se jedanput na godinu, i to 20. ožujka, no o zdravlju zubi treba se brinuti svaki dan, upozoravaju stomatolozi. Geslom “Zdravi zubi za zdrav život“ žele istaknuti da je ulaganje u oralnu higijenu ulaganje u cjelokupno zdravlje te je treba provoditi od ranog djetinjstva. Nažalost, podaci pokazuju kako samo 61 posto djece u Hrvatskoj pere zube dva ili više puta na dan. To znači kako je polovina djece pod povećanim rizikom od nastanka karijesa, a dodatno se povećava ako često jedu slatkiše i nepravilno se hrane te im nedostaje fluor.

- Zubni je karijes najčešća kronična bolest - upozorava prof. dr. sc. Hrvoje Jurić, predsjednik Hrvatskog društva za dječju i preventivnu stomatologiju.

Prema podacima Svjetske stomatološke organizacije oko 80 posto djece školskog uzrasta te čak 95 posto odraslih ima barem jedan karijes. Kod 30 posto starijih od 35 godina prisutne su patološke promjene parodonta, a nakon 60. svaki treći čovjek nema niti jedan jedini vlastiti zub.

U povodu Dana oralnog zdravlja važno je upoznati javnost i s time da parodontalne bolesti mogu biti povezane s dijabetesom, komplikacijama u trudnoći te bolestima krvožilnog i dišnog sustava, napominje prof. dr. sc. Darije Plančak, predsjednik Hrvatskog parodontološkog društva.

Tko ne pere zube dva puta na dan, ne čuva srce!

Bakterije i upale koje one uzrokuju krvlju se iz usta šire cijelim tijelom, sve do srca. Britansko istraživanje provedeno na 12.000 ispitanika potvrdilo je da su oni koji ne peru zube dva puta na dan pod 70 posto većim rizikom od razvoja bolesti srca.

Čišćenje zubnim koncem sprečava širenje bakterija

Ako zubno meso nije zdravo, četkanje zubi i čišćenje zubnim koncem te stomatološki tretmani mogu omogućiti bakterijama iz usta da uđu u krvotok. Krivci mogu biti i antibiotici, koji narušavaju normalnu ravnotežu bakterija u ustima.

U starosti slabi imunitet pa je potreban oprez

Ako je imunitet slab, bakterije iz usta, nakon što uđu u krvotok, mogu prouzročiti infekcije u tijelu. Nastane li se u srčanim zaliscima, mogu uzrokovati infektivni endokarditis. Mikrobna infekcija srčanih zalistaka najčešća je u ljudi srednje i starije dobi.

Stop ispadanju uz redovitu higijenu i preglede

Najčešći simptomi bolesti desni su loš zadah, karijes, krvarenje desni te njihovo povlačenje, upozoravaju stomatolozi. Ako plak “pusti korijenje” između zubi i ispod granice desni, posljedica može biti i ispadanje zubi, ističu stomatolozi.  

Plak izaziva bolesti desni te povećava rizik od srčanih bolesti i karcinoma

U ustima živi više od 500 vrsta bakterija. One stvaraju ljepljiv, bezbojan sloj plak, koji prijanja uz zube te može prouzročiti više zdravstvenih problema.

Ako zube ne perete redovito, ljepljivi plak nataložit će se duž zubnog mesa te će se između njega i zubi nastaniti bakterije. Posljedica je gingivitis, odnosno upala zubnog mesa. Ako se ne liječi, gingivitis može izazvati parodontitis, ozbiljnu infekciju zubnog mesa, te akutan nekrotizirajući ulcerativni gingivitis, što je najteži oblik upale zubnog mesa. Istraživanja su pokazala kako su infekcije te bolesti desni uzrokovane nakupljanjem plaka povezane i s ubrzanom smrtnosti od raka. Ljudima koji imaju najviše naslaga na zubima rizik od preuranjene smrti zbog karcinoma viši je za čak 80 posto, tvrde američki istraživači.

Bolesti desni povećavaju i rizik od razvoja srčanih bolesti te dijabetesa, upozorava voditelj istraživanja dr. Richard Watt sa Sveučilišta u Londonu.

Bakterije iz usta mogu izazvati i moždani udar

Bakterije iz usne šupljine mogu prouzročiti upale i u arterijama. Posljedica može biti nastanak aterosklerotskog plaka u arterijama, a zbog njega se povećava rizik od srčanoga ili moždanog udara, upozoravaju stomatolozi.

Na pregled se ide jedanput u šest mjeseci

Oralna i dentalna higijena prevencija su protiv lošeg zadaha, zubnoga karijesa i bolesti desni. Dva puta na dan zube perite fluoridiranom zubnom pastom koja pruža antibakterijsku zaštitu. Redovito rabite zubni konac te barem jedanput u šest mjeseci otiđite na pregled.

Plak u sedam dana stvara zubni kamenac

Zubni se plak stvara samo nekoliko sati nakon jela. Naslage plaka otvrdnu već za sedam dana te se na zubima stvara kamenac. Ako pušite, pijete kavu, čaj ili obojene sokove, kamenac će brzo poprimiti nepoželjnu žuto-smeđu boju.

Nakon jela zubi se peru četkicom i zubnim koncem

Mekana, ljepljiva hrana lakše se taloži na zubima te pospješuje nastajanje plaka. Zato zube treba oprati odmah nakon jela. Osim četkicom i pastom, zube i prostor između zubi vrlo je važno očistiti koncem ili interdentalnom četkicom.

U kamencu su bakterije koje nagrizaju zube

Zubni kamenac vrvi mnoštvom bakterija koje proizvode snažne kiseline što nagrizaju caklinu zuba te uslijed loše higijene uzrokuju karijes. Nakon nekog vremena mogu prouzročiti i upalu zubnoga mesa (desni su crvene, natečene i bolne na dodir).

Nepranje zubi vodi demenciji u starijoj dobi

Redovito pranje zubi i održavanje higijene desni može smanjiti rizik od razvoja demencije u starijoj dobi, pokazalo je američko istraživanje provedeno na 5000 ispitanika. Ne perete li zube barem jedanput na dan, rizik od demencije viši je za 65 posto.

Loša higijena može izazvati i oštećenje mozga

Loša oralna higijena povezana je i s Alzheimerovom bolešću. U mozgu oboljelih od toga najčešćeg oblika demencije ima više bakterija koje uzrokuju bolesti desni nego u mozgu zdravih ljudi. Pretpostavlja se da te bakterije mogu izazvati oštećenja mozga.

Čišćenje proteze sprečava opasne upale pluća

Aspiracijska pneumonija među vodećim je uzročnicima smrti starijih ljudi. Često nastaje zbog udisanja krhotina proteze ili zuba. Kad te čestice dospiju u pluća, mogu uzrokovati opasnu upalu. Kako biste to spriječili, svaki dan čistite protezu.

U trudnoći je oralna higijena iznimno važna

Oralna infekcija krivac je za 18 posto prijevremenih rođenja djece niske porođajne težine. Pretpostavlja se da bakterije iz usta otpuštaju toksine koji ulaze u majčin krvotok, dolaze do posteljice, utječu na rast i razvoj fetusa te potiču prijevremeni porođaj.

Prema stanju u ustima vidi se prava dijagnoza

Prvi rani znakovi gotovo 90 posto sistemskih bolesti koje zahvaćaju cijelo tijelo, poput dijabetesa, bolesti krvožilnog sustava i upale pluća, mogu se “pročitati” upravo iz oralnih simptoma.

Stoga obratite pozornost na poruke koje vam šalju zubi, desni i okolna tkiva. Istrošeni zubi mogu biti posljedica škrgutanja zubima dok spavate, a to je znak da ste pod jakim stresom. Zube može zaštititi udlaga, koja će spriječiti i ostale neželjene simptome škrgutanja, poput glavobolje. Pucanje zubi može biti upozoravajući znak da je zubna caklina istanjena. Tanka caklina može biti posljedica gastroezofagealne refluksne bolesti pri čemu se želučana kiselina vraća iz želuca u jednjak te rastvara i oštećuje caklinu. Zube mogu oštetiti i poremećaji prehrane, poput bulimije. Ako u ustima primijetite ranicu koja ni nakon tjedan-dva nije zacijelila, posavjetujte se sa stomatologom. Iza takve se ranice može skrivati oralni karcinom.

Pod povećanim rizikom od njegova nastanka su pušači i ljudi stariji od 60 godina. U čak 80 posto slučajeva oralni se karcinom otkrije tek u uznapredovalom stadiju, kad je mogućnost izlječenja samo 20-ak posto. Otjecanje zubnog mesa te povlačenje desni preko zubi može biti posljedica uzimanja lijekova za bolesti srca ili za potiskivanje imuniteta koji uzrokuju rast tkiva desni. Imate li takve simptome, posavjetujte se s liječnikom o dozi lijekova.

Suhoća upućuje na dijabetes, a bijele točkice na osip

Suha usta, odnosno manjak sline, mogu upozoravati na dijabetes ili na Sjogrenov sindrom, kod kojeg bijele krvne stanice tijela napadaju žlijezde slinovnice. Ako s unutarnje strane obraza uočite bjelkaste lezije, možda imate Lichen planus, kožni osip koji često prvo napada usnu šupljinu.

S.O.S. savjeti dr. Vesne Barac Furtinger

Ako vas iznenada napadne zubobolja, usta isperite mlakom vodom. Pojavi li se oteklina, na lice stavite hladan oblog. Nikako na zub ili okolnu sluznicu ne stavljajte aspirin. Ako se između zubi zaglavi strano tijelo, ne pokušavajte ga ukloniti oštrim predmetima nego pažljivo zubnim koncem, a ne uspijete li, posjetite stomatologa. Ako se zub izbije, isperite ga pod mlazom vode te ga pokušajte lagano vratiti na mjesto. Ako ne uspijete, stavite ga u posudu s mlijekom, vodom ili pod jezik te hitno otiđite stomatologu. Ako se zub slomi, pažljivo operite okolinu ozlijeđenog mjesta te prislonite hladan oblog da spriječite otjecanje te odmah idite stomatologu.