Opasne zvijeri u hrvatskim dvorištima: Tigar, lav, jaguar...

Više od 60 godina je prošlo otkako je, tada kao dječak, Mirko Bizik (70) iz Markovca Našičkog spasio kobca koji je pao s jasena u koji je udario grom i doveo ga svojoj kući. Od tada nije prestala zaluđenost životinjama obitelji Bizik. O ljubavi kojom on, supruga i sin Alen (47) pristupaju višesatnom svakodnevnom druženju sa svojih 80-ak životinjskih vrsta dostatno govori podatak da se u cijeloj Europi samo u njihovu kavezu – izlegao orao! Svega ima u njihovu privatnom zoološkom vrtu – mrežasti i burmanski piton, kukuruzna zmija, ruska štakorašica, pet tigrova, lav, jaguar, medvjed, dvije lisice, klokani, emu, vijetnamske svinje, srne, pavijani, makaku, a javanski majmun slavi čak 40. rođendan. Rekorder u starosti bila je legendarna ara, koja je dočekivala goste na ulazu u njihovo imanje, koje se prostire na 5500 četvornih metara i koja je doživjela 70 godina.

Marko Mrkonjic/PIXSELL

- Ako mogu nekoga gledati kao svog ljubimca, onda je to lav Leon, koji ima 10 godina i kojeg smo dobili iz Varaždina. Zapravo, sve ove životinje su naši ljubimci, jer mi njih i držimo iz ljubavi i zadovoljstva, kaže Mirko koji posjetitelje koji navrate u njihov “poučni park” voli zabaviti ulaskom u Leonovu kućicu i maženjem.

Zna li se da lavu treba dnevno osigurati do 10 kilograma mesa, a jaguaru samo malo manje, onda se ključnim postavlja pitanje kako obitelj Bizik osigurava toliko novca za njihovo održavanje.

Marko Mrkonjić/PIXSELL

- Nikad nisam pio, pušio, imao auto, a nemam ni mobitel! Zbrojite koliko svi ti troškovi dođu na mjesečnu razinu i vidjet ćete koliko sam uložio u ovo naše zadovoljstvo. A imamo i prijatelje koji nam osiguravaju dostatne količine mesa za prehranu naših zvijeri - priča Mirko.

U njihovu životinjskom raju se snimao i dio legendarnog filma “Posljednja oaza” Petra Lalovića, a simpatično “13. prase” iz filma živjelo je kod njih do svoje smrti.

No svi ti pozitivni primjeri iz impresivnog životopisa obitelji Bizik i njihovih životinja nisu dovoljni da im se odobri status privatnog zoološkog vrta. Štoviše, već dvije godine uzaludno čekaju odgovor na zahtjev da im se odobri status utočišta za životinje ili pak poučnog parka, jer bez toga opravdano strepe da im država jednog dana ne odvede sve životinje.

Marko Mrkonjić/PIXSELL

Uvjete za zoološki vrt nikad ne možemo ispuniti, jer nemamo, primjerice, 500 četvornih metara za jednog jelena, ili 300 četvornih metara za držanje lava. Trebali bismo napraviti i plan evakuacije svih životinja u slučaju neke elementarne nepogode, da ne govorimo da bismo trebali imati direktora, zaposlenog veterinara i edukatora, sve životinje bismo morali čipirati, a u nastambama ne bismo smjeli imati nijednu od zaštićenih ili ekstrazaštićenih životinja.

Zato nismo registrirani kao zoološki vrt! Očajni smo, ne radimo ovo da bismo se obogatili, štoviše ništa ne radimo za novac, samo volimo životinje i sad više ne znamo što dalje. A donedavno su nas na najvišim razinama isticali kao pozitivan primjer odnosa prema životinjama, objašnjava Mirko Bizik.

Marko Mrkonjić/PIXSELL

U slavonskoj Cerni od 1994. godine djeluje zoo vrt “Miško” u vlasništvu Ilije Rimca, a u gotovo obiteljskom ozračju tamo se mogu vidjeti medvjedi, lisice, pavijani, afričke mini koze, risovi...

- Imamo dosta volontera koji nam pomažu, nikad nikakvu pomoć od države nismo dobili - kaže Ilija Rimac.

Njegova ideja je “djecu što više približiti životinjama, jer od samoga postanka svijeta Bog je, uz čovjeka, stvorio i životinje kako bi mu uljepšale život i učinile ga zanimljivijim”.

To treba cijeniti i djecu učiti da životinje i prirodu poštuju, a ne da se odnose prema njima kao materijalnim stvarima, kaže Ilija Rimac.

Facebook

Hvarski ugostitelj Ivan Gospodnetić je na lokaciji Bili potok na površini od 5500 četvornih metara napravio zoološki vrt čija su vrata otvorena svima, a ulaz je potpuno besplatan.

- Oduvijek sam bio zaljubljenik u životinje. Prvo sam tu napravio ekovrt za uzgoj povrća za potrebe megapopularnog restorana Gariful, a potom sam odlučio nabaviti što više životinja - govori Ivan. 
U relativno kratkom roku Ivan je na Hvar uspio dopremiti zbirku od osamdesetak životinja, među kojima je nekoliko egzotičnih. Njima se posvećuje posebna pažnja, jer im je trebao osigurati grijane nastambe za zimske mjesece. Posjetiteljima su najzanimljiviji krokodili LaCosta i LaCostica, majmunčić Marmi, ara Rea i par kazahstanskih orlova.

Facebook

Uz njih posjetitelji mogu vidjeti veprove, vijetnamske svinje, jelene lopatare, rakune, ljamu, snježne sove i sokolove... Zoološkim vrtom šetaju i razne domaće životinje i perad. Ivan životinje nabavlja uglavnom iz drugih zooloških vrtova, te je pokušao udomiti i neke životinje iz splitskoga, ali nije naišao na razumijevanje.

Facebook

- Ima tu dosta posla kako bi se životinje pronašle i dopremile, ali to radim s čistim zadovoljstvom i nije mi nimalo teško. Mnogo je lakše ishoditi sve dozvole ako su životinje uzgojene u zatočeništvu nego kad dolaze iz divljine - pojašnjava kompliciranu proceduru Ivan. Postojeće kapacitete Ivan planira proširiti za dodatne tri tisuće četvornih metara i nabaviti još životinja. Kaže kako je nabavka novih životinja uglavnom stvar trenutačne inspiracije, no želja mu je da svaka životinja ima partnera.