Supružnici Schaefer-Simčić, koji su u Hrvatsku preselili iz Njemačke, temperaturu mora koriste da bi zimi grijali, a ljeti hladili svoju kuću u Novom Vinodolskom
Griju se na more: Struju za cijelu godinu platili 821 kunu
Htjeli smo da se naša nova kuća uklapa u prirodu i maksimalno je poštuje, govore supružnici Schaefer-Simčić iz Njemačke koji su na hrvatsku obalu implementirali novu metodu grijanja podzemnim vodama.
Ilona Hilde (50) od oca je naslijedila vikendicu na bribirskoj obali u Novom Vinodolskom. Nakon što su ona i suprug Karl-Heinz (58) u Njemačkoj okončali radni vijek, odlučili su se skrasiti u Hrvatskoj. Srušili su staru kuću i počeli graditi novu. Pritom su bili ekološki osviješteni. Našli su tvrtku koja u Hrvatskoj posjeduje licenciju za ugradnju grijanja na more te se 2008. godine bacili na posao.
- Bušenje je trajalo jedan dan. Na dubini od 35 metara radnici su došli do mora i na tom se mjestu postavila pumpa od titanija jer je taj materijal jedini otporan na sol - kaže Ilona, čiji je otac bio Zagrepčanin koji se oženio Njemicom i život proveo kraj Stuttgarta. Ondje su također živjeli i Ilona i njezin muž Karl.
Zimi se griju, ljeti se hlade
Nakon što je završila ugradnja pumpe i cijevi, podno grijanje zimi i rashlađivanje klima-uređajima ljeti radi na principu hladnjaka, ali i obrnuto.
I to sve zahvaljujući moru od kojeg je kuća udaljena oko 45 metara. No oni ga uzimaju iz zemlje, a isto se može napraviti i sa slatkom podzemnom vodom.
Režije su minorne, a 30.000 eura vratit će se za osam do 10 godina
Bušenje i postavljanje cijelog sustava s 12 klima-uređaja stajalo je 30.000 eura. Kuća ima 174 'kvadrata', ali supružnici tvrde da mogu proizvesti energije za još dvije takve kuće.
- Pumpa uzima more. Cijevima ga dovodi do desalinizatora, koji odvaja sol. More dalje ide do akumulatora u kojem se uzima toplinska energija iz mora. Cijevima ide do tankova gdje je voda iz slavine. Svakim usisom voda se dodatno grije i ide dalje u cijevi kroz kuću. Trenutačna zimska temperatura mora je 12 Celzijevih stupnjeva, dovoljno da akumulator iz nje ‘dobije’ od šest do osam stupnjeva - objašnjavaju Ilona i Karl.
Dodaju kako se more konstantno vraća ispod zemlje, s tim da na povratku pokupi sol iz desalinizatora. Ne postoji mogućnost usisa ribe jer je na dnu zaštitna mrežica.
'Najisplativije je sustav ugraditi tijekom gradnje kuće'
Stručnjak Tomislav Đurak objašnjava nam kako sustav, u Hrvatskoj poznat kao dizalice topline, može raditi i pomoću dva bunara - iz jednog se crpi voda, a u drugi se vraća. Kod nas postoji nekoliko ovlaštenih servisa. Dizalice je moguće naknadno ugraditi u kuće. Ipak, najisplativije je implementirati ih tijekom gradnje kuće.
- Ne trebaš plinski priključak niti dimnjak - kaže Đurak. Dodaje kako se u idealnim uvjetima, s dobrom izolacijom, uloženo vraća za osam, a maksimalno za deset godina. Inače, Ilona i Karl su cijelu kuću sagradili po njemačkom principu.
Struju za cijelu godinu platili 820 kuna
Zidovi imaju tapete od pletenog stakla i izolaciju od stisnutog stiropora debelog deset centimetara. Također, kuća ima betonski krov, koji je gotovo nezapaljiv.
Supružnici su za cijelu prošlu godinu struju platili samo 821 kunu jer akumulatori troše neznatno energije. Osim struje troše vodu.
- Sagradili smo kuću s dva apartmana. Ljeti ih iznajmljujemo - kaže Ilona.
Tada dizalice topline postaju dizalice za hlađenje. Ventili se okrenu te se prema istom načelu cijela kuća hladi pomoću klima-uređaja.