Većina zemalja EU, njih 25, pristale su na fiskalni ugovor, a protiv su bile samo Velika Britanija i Češka. Novi fiskalni pakt trebao bi spriječiti ponavljanje krize
Milanović obećao: Hrvatska će poštivati strogi fiskalni ugovor
Premijer Zoran Milanović je u Bruxellesu gdje po prvi put sudjeluje u raspravi Europskog vijeća. Susreo se i predsjednikom Europskog vijeća Hermanom Van Rompuyem koji je izjavio da se nada neometanom procesu ratifikacije pristupnog ugovora u hrvatskom parlamentu i svim zemljama članicama EU, tako da Hrvatska 1. srpnja 2013. može postati 28. članica Unije.
Premijer je razgovarao i s predsjednikom Europske komisije Joseom Manuelom Barrosom, predsjednikom Europskog parlamenta Martinom Schulzom, te je sudjelovao na sastanku lidera Stranke europskih socijalista kojoj pripada i SDP.
Nakon razgovora s Barrosom najavio je da će Hrvatska primjenjivati stroga pravila budućega fiskalnog pakta koji dogovaraju države Europske Unije i prije nego što je taj ugovor bude obvezivao.
Našao je vremena i za novinare kojima je rekao da se osjeća kao kod kuće.
- U Bruxelles sam dolazio čitavo vrijeme zadnjih 20 godina. Tu sam živio, tu mi se rodio stariji sin... Nakon toga sam se vratio u Zagreb, ali sam i dalje dolazio ovdje svaka dva tjedna. Zagrepčanin sam, ali pomalo i Briselac, rekao je Milanović.
Premijer Milanović može sudjelovati u raspravama Europskog vijeća, ali neće imati pravo glasovanja o odlukama sve dok Hrvatska i službeno ne postane članica EU.
Fisklani pakt nisu prihvatile Velika Britanija i Češka
Većina zemalja EU, njih 25, pristale su na fiskalni ugovor, a protiv su bile samo Velika Britanija i Češka. Novi fiskalni pakt trebao bi spriječiti ponavljanje krize. Zemlje potpisnice obvezat će se na zaustavljanje rasta dugova, njihovo otplaćivanje te na uravnotežene proračune. Ugovor će potpisati u ožujku, a njime je određeno da manjak u proračunu ne smije prelaziti 0.5 posto BDP-a, a javni dug ne smije prelaziti 60 posto BDP-a.
Lomio se otpor država koje su prošli put načelno pristale na novi fiskalni ugovor, ali koje, bolje razmislivši, nisu baš voljne predati svoj nacionalni suverenitet nad svojim proračunom nekom još nedefiniranom tijelu u EU. Poljska je jedna od tih zemalja. Njezin premijer Donald Tusk boji se da bi novi fiskalni ugovor mogao stvoriti veliku podjelu između zemalja koje se koriste eurom i zemalja koje ga još nisu uvele.
- Želimo fiskalni ugovor koji neće podijeliti Europu na dva kluba: eurozonu i zemlje izvan tog kluba - rekao je poljski premijer Tusk. Usprotivio i potpunoj dominaciji njemačke kancelarke i francuskog predsjednika rekavši kako Europu ne mogu ostaviti "njihovim dvama glavnim gradovima".
Grčkoj spas samo ako prihvati financijskog upravitelja EU
Europsko vijeće raspravljalo o ekonomskoj krizi u Europi. Razgovaralo se o načinima kako postići rast i uvesti proračunsku disciplinu koja ga neće ugroziti. Strahuje se da bi široki rezovi u proračunima mogli ugroziti gospodarstva zemalja EU u kojima ima više od 23 milijuna nezaposlenih, piše BBC.
Na summitu se raspravljalo i o Grčkoj koja s privatnim kreditorima još uvijek nije uspjela postići dogovor koji bi spriječio bankrot zemlje. Europska komisija uvjerena je da će se dogovor postići ovih dana.
Prvu polemiku na summitu izazvao je njemački prijedlog da EU nadzire Grčku ukoliko dobije pomoć od Unije. Nadzor bi provodio izaslanik Europske unije koji bi ako bude potrebno smio intervenirati u grčki proračun. Atena je prijedlog odbacila, a neki premijeri su ga nazvali neprihvatljivim i uvredljivim za Grčku. Tenzije je pokušala smiriti Angela Merkel koja je rekla da želi konstruktivnu raspravu o tome kako EU može pomoći Grčkoj. Ne dobije li novih 170 milijardi eura koji su joj obećani, Grčka će ostati bez novca za isplatu plaća.
Schulz kritizirao način rješavanja krize
U svom prvom nastupu pred Europskim vijećem predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz oštro je kritizirao način rješavanja ekonomske krize. Ustvrdio je da se EU treba baviti rješavanjem svakodnevnih problema svojih građana, a ne maglovitim pitanjima ugovora i institucija.
Schulz je rekao da su održivi proračuni ključni, ali jedino udruženi s ulaganjem. Kako bi pojačala ekonomski razvoj i potražnju, te kako bi počela plaćati svoje dugove Europa treba ulaganja. Dodao je da treba i rast kako bi zaštitila i stvorila poslove, te kako bi štitila mirovine i pružila obrazovanje i trening. Zbog ovih razloga smatra da je potrebno uvesti porez na financijske transakcije u Europi, kao i euroobveznice.