Slovenci počeli uklanjati žilet-žicu zbog visokog vodostaja

Predstavnici slovenske vlade sastali su se u srijedu s predstavnicima ribičkih društava uz rijeku Kupu te im rekli kako žica na granici s Hrvatskom ostaje samo će biti privremeno uklonjena zbog rasta vodostaja.

Kako je nakon sastanka izjavio državni tajnik zadužen za migracije Boštjan Šefic, žica na Kupi će ostati, ali je ovih dana zbog porasta vodostaja na nekim mjestima privremeno uklonjena, a dijelom će biti zamijenjena metalnom panel-ogradom bez žilet-žice, s mogućnošću prijelaza ograde na mjestima gdje se nalaze turistički kampovi, škole i na  nekim drugim mjestima.

Šefic je na konferenciji za novinare rekao da će vlada razmotriti zahtjeve turističkih organizacija i ribolovnih društava da im se zbog ekonomske štete nakon podizanja ograde isplati odšteta, te ustvrdio da unatoč poplavi u dijelu toka Kupe žicu niti na jednom dijelu nije odnijela voda te da nisu zabilježene nove štete.

Slovenija je do sada "tehničke prepreke", odnosno ogradu za migrante postavila na 155 kilometara na 44 različita sektora granice s Hrvatskom.

Šefic je govorio i o teškoćama Slovenije u reguliranju migrantskog vala s obzirom na mjere koje u zadnje vrijeme donose ili misle donijeti Njemačka i Austrija, te naglasio da će Austrija svoje postupke donositi u skladu s njihovim mjerama.

"Naše su aktivnosti usmjerene tako da Slovenija ne postane džep u kojemu bi migranti ostali ako bi ih na sjeveru odbijali primiti, a priljev migranata s juga u Sloveniju ostao još uvijek jak", kazao je slovenski državni tajnik.

Istaknuo je da nema opasnosti da Njemačka i Austrija počnu u Sloveniju vraćati migrante kojima odbiju molbu za azil, a koji su prošli preko Slovenije, rekavši da oni u Sloveniji nisu tražili azil nego samo dobili privremenu dozvolu boravka radi prolaza kroz zemlju, te da ta dozvola boravka nakon odlaska iz Slovenije više ne važi. 

Prema schengenskim pravilima oni su azil trebali tražiti već u Grčkoj, prvoj zemlji EU-a na njihovu putu, a Slovenija je sve migrante i izbjeglice uredno evidentirala i identificirala, naglasio je Šefic.

"Prva država gdje su oni mogli zahtijevati azil je Grčka, a na putu do Slovenije je još i Hrvatska koja se kao kandidatkinja za Schengen po stajalištu Bruxellesa računa kao sigurna država", kazao je Šefic, dodajući da od moguće odluke Njemačke da će vraćati migrante koji su prošli kroz Sloveniju ne treba strahovati.

Hrvatska nije prisustvovala tom sastanku, ali se nadam da ćemo uskoro imati i sastanak s predstavnicima hrvatskog ministarstva unutarnjih poslova, kazao je Šefic, dodavši da je pismo s prijedlogom takvog sastanka slovenska ministrica unutarnjih poslova Vesna Gjerkeš Žnidar uputila ministru hrvatske tehničke vlade Ranku Ostojiću, ali da još nije dobila odgovor.

Šefic je potvrdio da se Hrvatska drži nedavnog dogovora da u Sloveniju šalje dogovoreni broj migranata i u dogovoreno vrijeme, ali bi Slovenija željela i precizniju identifikaciju migranata te više koordinacije u obuzdavanju migrantskog vala.