Tko o sreći samo sanja i ništa ne poduzima, neće je ni doseći

Pokret za sreću osnovao je Richard Layard, profesor na Školi ekonomije u Londonu, a čine ga više od 4,500 članova uključujući i Dalaj Lamu, kao i brojne ugledne organizacija poput britanskog Udruženja psihologa. Pokret se zasniva na učenju dostizanja sreće koje se objašnjava kroz znanstveni pristup životu i "učenju" o sreći.

- Glavni vanjski faktor koji utječe na sreću je kvaliteta međuljudskih odnosa koje pojedinac ima, bilo da je riječ na poslu, u obitelji ili društvu - kaže Richard Layard. 

Unutarnji faktor za sve je ljude prvenstveno zdravlje, a potom optimizam, objašnjava Layard. Njegov pokret odbacuje individualizam kao stil života, ali i "potjeru" za novcem te nudi alternativne savjete za sretniji život. Prema pokretu, deset je "ključeva" koji otvaraju vrata sretnijeg života. 

1. Davanje

Velikodušnost je duboko povezana s nagradnim mehanizmima u mozgu, pa davanje našeg vremena, energije i topline drugima ima čak i veće dobrobiti za nas, nego za one kojima dajemo.

2. Povezivanje

Ljudi sa snažnim društvenim i obiteljskim odnosima ne samo da su sretniji, već i žive dulje. Stoga bi se svatko trebao truditi oko prijatelja i obitelji, kako se ne bi udaljili zbog okolnosti i užurbanog ritma moderne svakodnevnice.

3. Vježbanje

Tijelo i um nedvojbeno su povezani, a tjelovježba trenutno popravlja naše raspoloženje. Ne treba trčati maraton, već se baviti jednostavnim fizičkim aktivnostima svaki dan. Dodatan bonus za sreću je odvajanje od moderne tehnologije, mobitela i interneta, kako bi si pročistili misli.

4. Znati cijeniti

Često se zaplićemo u začarane krugove pesimizma u kojima pomišljamo kako nam nešto u životu nedostaje. Dobra je vijest da je sve što nam treba za sreću već oko nas, ako na trenutak zastanemo i naučimo uočavati i cijeniti događaje i ljude. Bilo da je riječ o cijenjenju slobodnog vremena, našeg partnera ili slasnog obroka koji smo pojeli jer će uočavanjem tih stvari mozak manje biti koncentriran na negativno.

5. Učenje

Učenje novih stvari utječe na raspoloženje na brojne pozitivne načine. Osim što potiče znatiželju, fokusiranost i informiranost, daje nam osjećaj uspjeha i samopouzdanja. Osim formalne naobrazbe, postoje brojni načini za učenje, bilo da je riječ o novoj vještini ili kroz hobije.

6. Usmjerenje

Pozitivan stav spram budućnosti čini nas sigurnima i sretnima, a za to nam je potrebno usmjerenje, motivacija i ciljevi. Oni trebaju biti realni, ali istovremeno i izazov za koji se moramo potruditi. Nakon ostvarenja cilja, na red dolazi novi, jer sreću ne čini uspjeh, već put ka njemu.

7. Prilagodljivost

U vrijeme stresa ili traumatičnih događaja najbitniji je naš stav i prilagodba. Znanstvena istraživanja su pokazala da se konstruktivno prilagođavanje situaciji, poput brojnih drugih ponašanja, može naučiti.

8. Osjećajnost

Pozitivne emocije poput veselja, zahvalnosti, zadovoljstva, inspiracije i ponosa, nisu korisne samo u datom trenutku. Istraživanja su pokazala da redovita iskustva takvih osjećaja tvore pozitivnu "spiralu misli" stvarajući zalihe pozitivnih osjećaja.

9. Prihvaćanje

Uspoređivanje s drugima i pridavanje velikog značaja svojim manama otežava ostvarenje sreće. Učenje o prihvaćanju samog sebe i načina na koji možemo sami sebe više voljeti, pomoći će nam i da nas drugi bolje prihvaćaju.

10. Značenje

Ljudi koji pridaju veliko značenje svrsi i ciljevima svojih djela imaju veću kontrolu nad uspjehom i srećom u životu. Istraživanja su pokazala da oni osjećaju i manje stresa, tjeskobe i depresije. Bilo da svrhu pronalazimo u religiji, obitelji ili poslu kojeg obavljamo, ona je začin bez kojeg život ne bi bio toliko sladak.

Odgovori skepticima

Richard Layard svjestan je da je njegov pokret provocirao velike društvene polemike, no spremno odgovara na pitanja skeptika koji tvrde da je sreća apstarktan pojam, i da se na nju ne može utjecati.

Potiče li razgovor o sreći sebičnost pojedinca?

Da je to istina, nikad ne bismo pokrenuli pokret za sreću, odgovara Laynard. Zbog toga je naš glavni moto pretvoriti svijet u sretnije mjesto, a sreća pojedinca uvijek je uvjetovana srećom drugih ljudi oko njega.

Nije li nesreća neizbježna?

Naravno da je određena količina patnje prisutna u životu svakog od nas, no njezina je korist upravo ta da nam omogućava da više cijenimo sretna razdoblja. Ona nas osim toga potiče na promjene, koje predstavljaju osvježenja života, smatra Layard.

Nije li pretjeran optimizam zapravo opasan?

U nekim područjima života, poput financija, najbolji je zauzeti realističan stav. Optimizam nema veze s nerealističnim stavom, već samo s promjenom fokusa koja nam pomaže da održimo dobro raspoloženje, objašnjava Layard.

Nije li mjerenje sreće suluda ideja?

Sve britanske stranke podupiru ideju mjerenja sreće, a ta ideja nije nova. Često se BDP-a koristio kao pokazatelj uspješnosti neke nacije, no istina je da materijalistički stavovi donose samo više brige u život čovjeka, i nisu temelj sreće.

Je li pokret diverzija s trenutne ekonomske krize?

Ovaj pokret je daloko od toga, tvrdi Layard. Jedan od razloga krize su upravo pogrešni prioriteti globalne ekonomije u prošlosti, poput inzistiranja na globalnom rastu sredstava, umjesto osiguranja dugoročne stabilnosti.